Novi list: 07. 10. 2001.

VLADA PRIHVATILA REBALANS PRORAČUNA, NO ZBOG PROBOJA OD 1,8 MILIJUNA KUNA PRIJEDLOG JOŠ NIJE NA PAPIRU

Ministar Crkvenac još krpa rupe u proračunu

Uzimanje mostnog kredita na ime privatizacije Croatia osiguranja u visini od 50 milijuna eura i dalje je jedna od najvjerojatnijih opcija za pokrivanje dijela manjka

ZAGREB - Bez obzira što je Vlada na zatvorenoj sjednici u četvrtak usvojila prijedlog drugog po redu rebalansa ovogodišnjeg proračuna, taj se prijedlog jučer nije mogao dobiti, kako nam je kazano u Ministarstvu financija, zato što još nije u cijelosti stavljen na papir. Stoga se nisu mogli dobiti konkretniji podaci o stavkama na kojima će državni aparat morati štedjeti zbog enormnog proboja plana za plaće i dječje doplatke od čak 1,8 milijarde kuna. Glasnogovornica Ministarstva Sanja Marđetko-Kurečić samo je kratko poručila da se konačne sume još uvijek preračunavaju.

Međutim, prema riječima ministra financija Mate Crkvenca sasvim je jasno da će u iduća dva do tri raspoloživa mjeseca državna administracija morati za sedam posto “skratiti” materijalnu potrošnju, od nabavke kancelarijskih potrepština do reduciranja putovanja, dnevnica... Ministar financija tražeći prostor za te uštede imao je uporište u izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci, te je kod onih ministarstava koji su u tom razdoblju potrošili manje od predviđenog, zatražio da se štednja nastavi i u idućem razdoblju.

Za takve izdatke svih proračunskih korisnika u ovoj godini bilo je namijenjeno 1,35 milijarde kuna, a do kraja godine, prema prijedlogu rebalansa morali bi potrošiti 94 milijuna kuna manje.

Za kapitalne izdatke do kraja godine morat će se uštedjeti osam posto planiranih sredstava, medutim ministar Crkvenac nije precizirao odnosi li se to samo na gradnju kapitalnih objekata, pod čim se podrazumijeva i projekt obnove u ratu razrušenih kuća ili isključivo na investicijsko održavanje te kapitalne prijenose lokalnim upravama, izvanproračunskim korisnicima, neprofitnim organizacijama i kućanstvima. Vjerojatno će svaka od tih stavki doživjeti stanovite promjene.

No, u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva jučer doznajemo kako eventualno smanjenje neće dovesti u pitanje kapitalne investicije ili obnovu. Kako podsjećaju, Vlada je na sjednici u Kninu najavila ubrzanu obnovu ratom razrušenih područja i budžetu Ministarstva na 2,2 milijarde kuna dodala još jednu milijardu. Ti se iznosi neće dovesti u pitanje, sigurni su u ministarstvu Radimira Čačića čiji komentar jučer nije bilo moguće dobiti.

Štednja će, kako neslužbeno doznajemo obuhvatiti i rezove na subvencijama za poljoprivredu, a potvrdu resornog ministra Božidara Pankretića nismo mogli dobiti jer je odsutan zbog zdravstvenih razloga.

Uz borbu s troškovima, najneizvjesnije pozicije rebalansiranog proračuna, ako ga prihvate saborski zastupnici, i dalje će biti prihodi od privatizacije, koji su uz narasle troškove za plaće i dječje doplatke najveći podbačaj plana. Ministar financija u četvrtak je izrazio uvjerenje da će do kraja godine država uspjeti skupiti 5,5 milijardi kuna privatizacijom HT-a i ostalih poduzeća i banaka u kojima država ima svoje udjele, no i dalje ostaje otvoreno pitanje rupe od milijardu kuna. Kako nam je neslužbeno potvrđeno, uzimanje mostnog kredita na ime privatizacije Croatia osiguranja u visini od 50 milijuna eura i dalje je jedna od najvjerojatnijih opcija za pokrivanje djela manjka. Ostatak od 650 milijuna kuna uz eventualne dodatne potrebe, ukoliko se ne ostvare dovoljne uštede ili se ne ostvari 5,5 milijardi od privatizacije, riješit će se plasmanom dugoročnih obveznica na domaćem tržištu.

M. KLANAC