Vjesnik: 08. 10. 2001.

Bin Ladenov »globalni Vijetnam« kao protuudar Amerikancima

Osama bin Laden nadmašio je sve loše što su Amerikanci doživjeli u hladnom ratu / Scenariji po kojima Bin Ladenovi piloti, kamiondžije i mirni prvi susjedi stvaraju svjetsku apokalipsu, koristeći pritom i biološko-kemijska sredstva, nakon 11. rujna lako su zamislivi i na žalost i te kako provedivi

FRAN VIŠNAR

ZAGREB, 7. listopada – Amerikanci više strahuju od terorističke protuodmazde nego od samog rata u Afganistanu. Mnoštvo podataka koje su do sada prikupile američke i zapadne obavještajne službe ukazuju na to da je Osama bin Laden daleko opasniji protivnik nego talibanski režim.

Bin Laden pokazao se vještim igračem na duge staze. Ideja da stvori međunarodnu islamističku organizaciju antiameričke orijentacije pala mu je na um nakon masakra američkih specijalaca u Somaliji 1993. godine. Tada Bin Laden zaključuje da su »Amerikanci tigar od papira« i da pokazuju sve svoje slabosti kada ih se jako »nagazi«.

Upravo je u Somaliji Laden stvorio oslonce i počeo planirati dva pothvata: atentate na američka veleposlanstva u susjedstvu (Keniji i Tanzaniji) kako bi se upozorilo na američku »nedopustivu« prisutnost u regiji, i ono još važnije – napad na nebodere WTC-a u New Yorku na originalan i učinkovit način.

Osama bin Laden pažljivo je proučio sve što je svojedobno poduzimao Che Guevara. Općenito, kubanski revolucionar mu se učinio nerealnim romantikom, no od njega je posudio ono što mu se učinilo najvrednijim – do najsitnijih detalja je razradio Che Guevarinu ideju o stvaranju dva ili tri Vijetnama kako bi se »američki imperijalizam« bacio na koljena.

Za razliku od Che Guevare, Bin Laden je odlučio napadati isključivo strateške ciljeve američkog porijekla: veleposlanstva (najveća), banke (najutjecajnije), velike američke borbene brodove (instrumente planetarne moći SAD-a), te državne i gospodarske objekte na teritoriju SAD-a (tornjevi blizanci WTC-a bili su za Bin Ladena ruke kapitalizma koje je trebalo odrezati).

Ono što zastrašuje, pa čak i fascinira američke istražitelje, je i izbor datuma prvog »prekomorskog napada«. Zašto baš 11. rujna? Zato što je Bin Laden tu ukalkulirao više stvari. Njegova poruka Amerikancima i Zapadu morala je biti čitljiva: 11. rujna 1922. započeo je britanski mandat u Palestini koji je bio uzročnik svih kasnijih nasilja na Srednjem istoku.

U rujnu 1982. izraelska vojska (pod zapovjedništvom generala Ariela Sharona) dopustila je kršćanskoj miliciji da u nekoliko dana (do 15. rujna) uništi palestinske izbjegličke logore u Bejrutu (u Sabri i Shatili poginulo je 2000 ljudi).

U rujnu 2000. godine Ariel Sharon je, kao premijer Izraela, isprovocirao novu palestinsku intifadu kad je demonstrativno obišao Zid plača i ušao u istočni Jeruzalem. Isto tako, 11. rujna 1990. tadašnji predsjednik SAD-a George Bush stariji je, u govoru u američkom kongresu, objavio uspostavu novog svjetskog poretka i najavio skoru intervenciju protiv Iraka. Piloti-samoubojice mogli su udariti bilo kojeg drugog dana u tjednu, no učinili su to fatalnog 11. rujna 2001.

Upravo taj smisao za organizaciju i pedantno planiranje velikih operacija naveli su Amerikance da posumnjaju kako je Bin Ladenov hladan zločinački um za njih smislio još dosta toga kada započne vojna intervencija u Afganistanu. Sa 500.000 dolara troškova i 19 ljudi Osama bin Laden je postigao gotovo sve što je planirao. Što ako je izdvojio još 20 milijuna dolara i obučio 300 komandosa-samoubojica, pretvorio ih u »spavače« i ugodne susjede sa zadatkom da čekaju napad na Afganistan? Osama bin Laden nadmašio je sve loše što su Amerikanci doživjeli u hladnom ratu.

Njegov »zlatni domino« najozbiljnija je prijetnja američkim interesima u zadnjih dvadeset godina.

Osama bin Laden želi navući Amerikance u Afganistan kako bi talibani napali i digli bunu u Uzbekistanu i Tadžikistanu. Bin Laden priželjkuje i izravno američko angažiranje u rušenju talibanskog režima kako bi izbio narodni revolt u Pakistanu (možda i dolazak na vlast radikalnih generala), te još veća eskalacija sukoba u Kašmiru (gdje Bin Laden već dugo pomaže tamošnje islamiste). Što budu žešće bombardirali Afganistan i bili bliže Bin Ladenu, bijes i revolt arapskih i islamskih masa bit će, prema istoj »domino« zamisli, sve veći (nemiri u Indoneziji, na Filipinima, Maleziji, Egiptu, Saudijskoj Arabiji i desetak drugih arapskih zemalja koje se trebaju vratiti na put »pravog i poštenog islama«).

Dakle, i Bin Laden želi novi svjetski poredak, ali ne onaj u kojem su Amerikanci glavni gazde, nego poredak temeljen na kaosu i teroru malih i potlačenih naroda, pri čemu su i američke žrtve znatne i za javno mnijenje u SAD-u teško podnošljive. Scenarije po kojima Bin Ladenovi piloti, kamiondžije i mirni prvi susjedi stvaraju svjetsku apokalipsu, koristeći pritom i biološko-kemijska sredstva, nakon 11. rujna ove godine lako su zamislivi i na žalost i te kako provedivi.

A sve to znači da će Amerikanci doista žaliti za prošlim stoljećem i vremenima Che Guevare, kad je šačica revolucionara lutala po Andama. Jer, na početku 21. stoljeća bradati Saudijac zapravo im je smislio »globalni Vijetnam«.