Novi list: 12. 10. 2001.

OD PRIVATIZACIJE DOSAD OSTVARENO SAMO STO MILIJUNA DEM

Vlada traži od Sabora ovlasti za neograničeno zaduživanje

ZAGREB - Zbog neostvarivanja planiranih prihoda od privatizacije Vlada traži od Sabora da je ovlasti da se u inozemstvu, ali i na domaćem tržištu zaduži onoliko koliko god podbace ti prihodi, ali ne precizira koliki bi bio taj iznos! Predlaže se to u Zakonu o izmjenama izvršenja državnog proračuna, koji će se uskoro naći na saborskim klupama. Iako je u dosadašnjoj praksi predlažući Saboru rebalans proračuna Vlada uvijek precizirala iznos zaduženja, ovaj put to ne može učiniti jer ni sama ne zna kolike će prihode od privatizacije uspjeti prikupiti do kraja godine.

Unatoč tome u svom zakonskom prijedlogu Vlada navodi da će zbog “pada vrijednosti dionica na svjetskom tržištu kapitala” do kraja godine od privatizacije prikupiti oko 5,4 milijarde kuna. No, čini se da Vlada nije sigurna ni u taj iznos, jer bi inače Saboru precizirala da je neostvareni privatizacijski prihod milijardu kuna i da se država toliko treba zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu.

To je učinila u lipnju kada je u sklopu takozvanog tehničkog rebalansa prvi put smanjila planirane privatizacijske prihode sa 8,5 na 6,5 milijardi kuna i kad je tražila odobrenje za zaduženje od 2,8 milijardi kuna. Radi toga je limit od 7,9 milijardi kuna koliko se Vlada mogla zadužiti povećan na 10,7 milijardi kuna. Kad bi Vlada ipak uspjela ostvariti privatizacijske prihode od 5,4 milijarde kuna to bi značilo da se država trebala zadužiti za još oko 1,1 milijardu kuna, te da bi do kraja godine zaduženje doseglo gotovo 12 milijardi kuna.

No, taj iznos može biti i puno veći, jer je zasada na državni račun sjeo tek mali dio planiranih privatizacijskih prihoda. Radi se o oko sto milijuna DEM-a koje je država inkasirala za prodaju turističkih poduzeća. Vlada ozbiljno računa i na 500 milijuna eura od prodaje 16 posto dionica HT Deutsche Telecomu. No, za taj posao još nije potpisan kupoprodajni ugovor, radi čega je reprogramiran i mostni kredit koji je Vlada podigla na ime privatizacije HT-a.

Ako se ugovor s DT-om i realizira do kraja godine to bi značilo da su ukupni privatizacijski prihodi oko 4,3 milijarde kuna. Uz to Vlada može povući i 45 milijuna dolara koji stoje na posebnom računu, a koje je HT izdvojio nakon prve faze privatizacije kao jamstvo da će Hrvatska ispoštivati svoj dio dogovora. U tom bi slučaju privatizacijski prihod bio oko 4,7 milijardi kuna i država bi se, uz milijardu kuna za koliko je smanjila privatizacijski plan, morala zadužiti za dodatnih 700 milijuna kuna. Tako bi ukupno ovogodišnje zaduženje bilo oko 12,5 milijardi kuna.

J. MARIĆ