Vjesnik: 24. 10. 2001.
»Mogućnost političkih procesa isključena«
Za razliku od Haaškoga suda (ICTY), nacionalno sudstvo imat će prednost pred Međunarodnim kaznenim sudom
ZAGREB, 23. listopada - Ratovi i zločini počinjeni tijekom devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije i Ruande potaknuli su međunarodnu zajednicu da 1998. u Rimu pokrene projekt osnivanja stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC). Tada prihvaćen Rimski statut ICC-a dosad su ratificirale 43 zemlje, među kojima i Hrvatska. O tome i razlici između budućega ICC-a i postojećega Haaškog tribunala (ICTY) razgovaramo s Jonathanom O"Donohueom, pravnim savjetnikom Amnesty Internationala.
• Hrvatska je u ožujku ratificirala Rimski statut kojim se utemeljuje stalni Međunarodni kazneni sud (ICC). Što slijedi za tim?
- Sad treba nacionalno zakonodavstvo uskladiti s Rimskim statutom budućega ICC-u. Hrvatska je ratifikacijom, naime, preuzela obvezu u cijelosti surađivati s budućim Međunarodnim kaznenim sudom.
• Hrvatska surađuje s Haaškim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), koji je neka vrsta embrija ICC-a. Ima li razlike između ICTY-ja i ICC-a?
- Haaški sud djeluje na načelu nadređenosti nacionalnom pravosuđu. Stalni Međunarodni kazneni sud funkcionirat će potpuno drukčije. Prema Rimskom statutu, ICC i nacionalno sudstvo su komplementarni. Primarno je nadležno nacionalno sudstvu, a ICC vodi sudske postupke samo u slučaju kad nacionalni sud to ne može ili odbija voditi određeni sudski proces.
U tom kontekstu, Hrvatska će morati u svoje zakonodavstvo unijeti odredbe o kažnjivosti genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
• Hoće li nakon uspostave stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda ICTY i dalje funkcionirati?
- ICC je posljedica diplomatskih aktivnosti, djelovanja međunarodne zajednice. U procesu kreiranja ICC-a sve vlade imaju priliku podjednako sudjelovati. S druge strane, Haaški sud je osnovan na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.
Procjenjujem da će ICTY i dalje funkcionirati, dakle, odvojeno i usporedo sa ICC-jem. Stalni Međunarodni kazneni sud neće »djelovati unatrag«, procesuirat će samo one slučajeve koji se dogode nakon osnivanja ICC-a. Sud za bivšu Jugoslaviju i Ruandu je, s druge strane, osnovan praktički nakon počinjenih zločina.
• Kad bi trebao profunkcionirati stalni Međunarodni kazneni sud, također sa sjedištem u Haagu?
- Proces osnivanja Međunarodnog kaznenog suda mnogo je brži nego je to itko očekivao. Da ste prije samo pet godina upitali predstavnika bilo koje vlade kad će se uspostaviti ICC, vjerojatno bi vam rekao da je to realno očekivati za 20, 30 godina. Kad je pak prihvaćen Rimski statut 1998., predviđalo se da će se ICC osnovati najranije 2005. godine. Ali dosad su već 43 zemlje ratificirale Rimski statut, a očekuje se da će još 17 država - koliko je potrebno da bi se pokrenuo ICC, ratificirati Rimski statut u iduća tri-četiri mjeseca.
Šezdeset dana nakon toga sastat će se zemlje potpisnice i birati suce, tužitelje te dogovoriti proračun.
Realno je očekivati da će ICC biti ustanovljen iduće godine.
• Neke od vodećih svjetskih sila, poput SAD-a, protive se tome da nadnacionalna sudska instanca sudi američkim državljanima. Kako to objašnjavate?
- Sjedinjene su Države izrazile zabrinutost da Rimski statut ICC-a omogućuje vođenje politički motiviranih sudskih procesa, odnosno podizanje politički motiviranih optužnica. Međutim, mnoge su zemlje, uključujući i sve članice Europske unije, proučile Statut i zaključile da je mnogo »zaštitnih mehanizama« i jamstava u tom dokumentu - jedna od važnih točaka je i ta da se prioritet daje nacionalnom pravosuđu. Upravo zbog toga je isključena mogućnost vođenja neke vrste političkog procesa na stalnom Međunarodnom kaznenom sudu.
• Uz SAD, ima i drugih zemalja, primjerice Rusija i Turska, koje su skeptične prema budućem stalnom kaznenom sudu.
- Kad spominjete Rusiju, važno je reći da je Rusija potpisala Rimski statut, ali ga još nije ratificirala. Velika zemlja poput Kine, s druge strane, potpisala je i ratificirala Rimski statut i vrlo je aktivna u odboru za pripremanje osnivanja ICC-a. Turska zasad promatra čitav proces, prihvatila je svojevrsni pristup »čekaj i vidi«. Ali takve pozicije spomenutih i nekih drugih zemalja neće umanjiti čitav proces uspostave Međunarodnoga kaznenog suda.
Sud koji će obeshrabriti one koji planiraju ratne zločine
• Kako komentirate tvrdnje da je Haaški sud politički instrumentaliziran?
- Haaški sud za bivšu Jugoslaviju i Ruandu zapravo je dodatno potvrdio potrebu za osnivanjem stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda. Nakon mnogih zločina koji su u tim zemljama počinjeni, pokazalo se da je potrebna stalna sudska instanca kako bi oni koji eventualno planiraju ratne zločine imali na umu da postoji međunarodnopravno uporište za sankcioniranje tih nedjela. Ima i drugih područja na kojima su u novije doba počinjeni zločini - Istočni Timor, Siera Leone. U tim slučajevima nije bilo međunarodne političke volje da se osnuje sudište koje bi se bavilo počinjenim zločinima.
Vinka Drezga