Vjesnik: 07. 11. 2001.

Državni proračun za 2002. oko 74 milijarde kuna

Fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja 2002. godine u proračun će uplatiti, i najmanje toliko potrošiti, oko 24 milijarde doprinosa. Ostali proračunski rashodi ostat će uglavnom na razini prošlogodišnjih 49,7 milijardi kuna, otkriva za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac

ZAGREB, 6. studenoga - Državni proračun za iduću godinu u koji su uračunati i prihodi fondova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja iznosit će 74 milijarde kuna, ili neznatno manje. Potvrdio je to za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac, naglasivši kako će mirovinski i zdravstveni fondovi 2002. godine u proračun uplatiti, i najmanje toliko potrošiti, oko 24 milijarde kuna doprinosa. Ostali proračunski rashodi ostat će uglavnom na razini ovogodišnjih 49,7 milijardi kuna.

»Nastojat ćemo da rashodi budu i manji od te brojke. Zajedno s prihodima fondova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja državni proračun "usisava" i deficite tih dvaju fondova koji iznose četiri milijarde kuna, što je golem iznos koji opterećuje ukupni proračun. Proračunski rashodi, bez mirovina i troškova zdravstva, u idućoj bi godini trebali biti manji od ovogodišnjih 49,7 milijardi kuna jer moramo smanjivati deficite i zaduživanja«, naglašava Crkvenac.

Dodaje da će konačan iznos proračuna biti objavljen nakon pregovora sa svim ministarstvima, od kojih većina ima velike zahtjeve prema državnoj blagajni. Sve proračunske stavke moraju biti utvrđene do idućeg utorka kad će o proračunu raspravljati Vlada na svojoj sjednici.

Govoreći o državnim subvencijama, Crkvenac je kazao kako će Vlada prihvatiti razuman prijedlog subvencija. »Ograničenjima rashoda podliježu svi, pa tako i subvencije. One će ostati na razini na kojoj će moći služiti svojoj svrsi na svim područjima, prvenstveno poljoprivredi i brodogradnji«, kaže Crkvenac.

Ističe kako će se iduće godine početi primjenjivati novi sistem financiranja raznih zavoda i centara koji su dosad sredstva za rad dobivali isključivo iz državnog proračuna.

»Neki zavodi, koji sada djeluju pri ministarstvima, organizirat će se kao samostalne agencije ili institucije koje će biti orijentirane tržišno, a državi će, kao i svima ostalima, pružati usluge za koje će im ona plaćati«, kazao nam je ministar financija. Također je naglasio kako je dobro što ove godine država nije prodala sve tvrtke koje je predvidjela jer će više državnog bogatstva ostati za privatizaciju u narednim godinama.

»I u 2002. godini provodit ćemo restriktivnu fiskalnu politiku. Dosadašnji rezultati takve politike su sve bolji međunarodni rejting Hrvatske. Prihodi gospodarstva su u ovoj godini prvi put veći od gubitaka, a likvidnost više uopće nije upitna«, tvrdi Crkvenac. Ponovio je kako se prihodi od privatizacije više neće koristiti za proračunske troškove nego će se trošiti isključivo za obnovu, razvitak i zapošljavanje. Sve više tekućih rashoda podmirivat će se, dodaje ministar, tekućim prihodima, a ne zaduživanjem. Prema njegovim riječima, još nije odlučeno hoće li se od 1. siječnja povećavati trošarine na automobile.

Boris Orešić