Slobodna Dalmacija: 08. 11. 2001.

"KATASTROFIČARI" DOLAZE NA SVOJE?

Piše: Marija BRNIĆ

Nešto kasnije nego što se to po Vladinim najavama trebalo dogoditi, dobili smo grube obrise državnog proračuna za 2002. godinu. Naoko, bit će prilično glomazniji nego ovogodišnji, dosegnut će čak 74 milijarde kuna, što je otprilike za trećinu više od ovogodišnjeg proračuna. Međutim, tako visok iznos posljedica je uključenja mirovinskog i zdravstvenog fonda u proračun. Ta dva fonda proračunu bi trebala donijeti, a onda i uzeti, nešto više od 24 milijarde kuna.

Ostali bi rashodi, prema riječima glavnog kreatora proračuna, ministra financija Mate Crkvenca, trebali biti zadržani na ovogodišnjoj razini, dakle na 49,7 milijardi kuna. To će biti nužno i zbog pokrivanja deficita mirovinskog i zdravstvenog fonda u visini četiri milijarde kuna, te tranzicijskog troška mirovinske reforme od oko tri milijarde kuna.

U Ministarstvu financija, dakle, prilično su optimistični i odlučni su ustrajati pred navalom zahtjeva, prohtjeva i primjedbi koje će uslijediti ovih dana između različitih Vladinih resora. Za očekivati je da će, kao i obično, svatko lobirati za svoje subvencije, plaće, kapitalne investicije, tekuće izdatke,... No, rashode se, odlučan je za sada Crkvenac, kresati mora. Na to ga, doduše, tjeraju i aranžmani s MMF-om, ali i podaci da su u prvih devet mjeseci rashodi proračuna dosegnuli 39,5 milijardi kuna, što je povećanje za 10,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Značajan za Crkvenca je i podatak da najveći dio proračunskih izdataka odlazi za socijalno osiguranje i zaštitu, 43 posto u prvih devet mjeseci, a zabrinjavajući je i trend rasta tih izdataka, čiji je udio u proračunskim rashodima 1998. godine bio manji od 20 posto.

Pije li vodu Crkvenčeva računica? Analitičari su već i prije 'starta' prilično podijeljeni; reforme su bile nužne, tvrde jedni, no zastrašujuća je brojka koju dogodine treba država prikupiti. Neki se već javno plaše da se pripajanjem dva fonda proračunu gubi njegova transparentnost i da će ubuduće biti teže usporediti ga i jer da će stavke koje probijaju budžet biti dobro sakrivene. Pritužbi je puno, a noge bi takvom proračunu možda bile stabilnije da on ne počiva na nizu promjena koje tek predstoje, da nije svjetske recesije i njezina učinka na malu Hrvatsku i njezino gospodarstvo.

Kaže se da je donošenje proračuna poput putovanja kojemu se zna odredište, ali ne i put do njega. Zbog toga se i s toliko brige uštimava red vožnji različitih prijevoznih sredstava. Tek će, međutim, proračunske stavke koje će biti obznanjene kroz koji dan i pokazati kamo nas i kako Vlada vodi u idućoj godini, u uvjetima globalnog gospodarskog usporavanja i kada još nemamo strategiju razvoja.

Predstojeća će godina, nema sumnje, biti još neizvjesnija od tekuće nam godine - strahuju svi, od radnika do umirovljenika. Na svoje konačno dolaze, izgleda, jedino premijeru mrski 'katastrofičari' koji već godinama najavljuju najtežu godinu. Ona je, izgleda, pred nama.