ZAGREB/SARAJEVO - Hrvatska nije napala BiH, izjavio je u srijedu Vladimir Đuro Degan, profesor Pravnog fakulteta u Rijeci. Povremeno slanje postrojbi Hrvatske vojske u BiH, tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH, može se smatrati nedopuštenim činom oružane intervencije na području druge države, vrlo bliskim agresiji, ali ne i samom agresijom, kazao je Degan na predavanju “Hrvatska i sukob u BiH u 1993.” Degan je tijekom predavanja izjavio kako je politika Tuđmana i HDZ-a bila nedopušteno miješanje u unutarnje stvari druge suverene države. Ocijenio je, međutim, kako o međunarodnom sukobu ne može biti govora.

U svojemu je predavanju Vladimir Đuro Degan ustvrdio kako je u Hrvatskoj u ono vrijeme prevladalo mišljenje da se BiH raspala i da njezina vlada više ne postoji, unatoč tome što su Hrvatska i BiH primanjem u UN stekle međdunarodnu osobnost. Franjo Tuđman, drži Degan, pogrešno je protumačio Vance-Owenov plan uspostave triju entiteta, smatrajući ga podlogom za podjelu BiH i tzv. humano preseljenje. Čak i nakon propasti toga plana Tuđman se nastavio ponašati u skladu sa spomenutom interpretacijom, pa su muslimani odvođeni u logore kada su se u siječnju 1993. odbili podrediti HVO-u ili napustiti HZ Herceg-Bosnu. Unatoč tome, Degan drži deplasiranom tvrdnju iz presude generalu Tihomiru Blaškiću da su pojedina područja BiH bila pod okupacijom Hrvatske. Osobito je pogrešna tvrdnja da je HVO u Lašvanskoj dolini izravno odgovarao Zagrebu, jer je bio u okruženju, kazao je Degan dodajući da je Haaški sud u tim objašnjenjima ignorirao uvjete za postojanje međunarodnog sukoba propisane međunarodnim pravom.

Pritom je podsjetio da ni Hrvatska ni BiH nisu proglasile ratno stanje jedne protiv druge. Nasuprot tome, vlada BiH u listopadu 1992. objavila je rat sa SRJ. I ostali odnosi Hrvatske i BiH u tom razdoblju nisu ukazivali na ratno stanje. Vijeće sigurnosti UN-a, pak, Hrvatsku nije proglasilo agresorom u BiH, niti joj je odredilo sankcije, kakve je odredilo Srbiji, potkrijepio je Degan svoje teze.

Degan smatra neodrživom tezu iz saborske Deklaracije o Domovinskom ratu kako Hrvatska nije napala BiH jer slanje postrojbi HV-a u tu zemlju nisu dopustili Sabor i Vlada. Naprotiv, Degan ističe kako je Sabor morao spriječiti predsjednika Republike da pošalje postrojbe u susjednu državu. Inače, Degan smatra da je tema hrvatskobošnjačkih sukoba u Hrvatskoj previše politizirana. Saborska Deklaracija o Domovinskom ratu, u kojoj stoji da je Hrvatska vodila pravedan, obrambeni rat, primjenjiva je, drži on, samo na rat u Hrvatskoj, a ne i na rat u BiH. Unatoč tome, Degan drži da se oprečne ocjene o agresiji, poput onih čelnika HNS-a, ne bi smjele izricati bez prethodne konzultacije sa stručnjacima, ocijenio je Degan.

S Deganovim se mišljenjem nije suglasio Omer Ibrahimagić, predsjednik Ustavnog suda Federacije BiH. U jučerašnjem komentaru za naš list Ibrahimagić je ocijenio da je Degan nastupio više kao hrvatski domoljub nego kao stručnjak za međunarodno pravo. “Kao znanstvenik”, on je priznao da je bila riječ o nedopustivom miješanju u unutrašnje stvari druge zemlje, ali nije kazao da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, pri čemu je jako proturječan”, ocijenio je Ibrahimagić.

Ibrahimagić oponira i Deganovoj tezi prema kojoj hrvatske postrojbe nisu obnašale vlast na području BiH. “Točno je da Hrvatska nije obnašala vlast u Bosni, no jest njezin satelit, a to je bila Herceg Bosna, objašnjava Ibrahimagić. On priznaje kako formalno agresije nije bilo, jer Hrvatska nikad nije proglasila da je u ratu s BiH, niti je Hrvatski Sabor donio odluku o prelasku snaga Hrvatske vojske u Bosnu. Međutim, tvrdi u stvarnosti se radilo upravo o tome: agresiji Hrvatske na BiH.

D. ROMAC, B. PAVELIĆ