Vjesnik: 13. 11. 2001.
Poliranje državne blagajne: Između optimizma i skrivanja brojki
ZAGREB, 12. studenoga - Državni proračun za 2002. bit će u utorak glavna tema sjednice Vlade zatvorene za javnost. Proračun stiže na zasjedanje Vlade s mjesec dana zakašnjenja jer ga je ministar financija Mato Crkvenac najavio još za 15. listopada, kao dio paketa u kojem je bio i drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna.
Posljednje poliranje državne blagajne za 2002. zakazano je za ponedjeljak navečer pa je teško sa sigurnošću prognozirati čak i one glavne brojke iako su ministri i njihovi suradnici cijeli vikend grozničavo usuglašavali želje u rashodima s pretpostavljenim prihodovnim mogućnostima.
Gornja granica postavljena je na 74 milijarde kuna, a sad je već sasvim izvjesno da će proračun u sljedećoj godini biti veći od 70 milijardi što je bio najmanji licitirani iznos. Štednji skloniji Račanovi suradnici smatraju da bi proračun trebalo ograničiti na oko 72 milijarde. Od toga će oko 24,5 milijardi biti prihodi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Pripreme tog proračuna karakteriziraju izuzetno optimistične izjave ministra financija te, za hrvatske prilike, izuzetno uspješno skrivanje konkretnih brojki. Jedna od rijetkih brojki koju svi ministri rado spominju jest milijardu kuna manji tekući deficit. To bi, pak, trebalo značiti da će se ozbiljnije nego dosad zagristi u rješavanje problema prevelike i preskupe državne uprave i javnih službi, čija ukupna masa plaća ne bi smjela prekoračiti 14,1 mil
ijardu kuna.Zbog toga će rizničari Ministarstva financija morati strože nego dosad voditi računa o eventualnim probijanjima iznosa za plaće koji su mjesečno odobreni pojedinom ministarstvu.
Inače, Vlada je MMF-u obećala da će broj zaposlenih u državnim i javnim službama već ove godine smanjiti za 10.000. MMF joj je to na određeni način oprostio uz uvjet da se u prvom tromjesečju 2002. broj zaposlenih svakako smanji za 3500, ponajviše u vojsci. Dosad se od takvih zahvata bježalo uglavnom iz političkih raz
loga, a i MMF je za to pokazao političko razumijevanje, baš kao što je i dozvolio da se rješavanje problema knjiženja gubitka Hrvatske poštanske banke u novom stand-by aranžmanu vrlo »maglovito« zacrta. No, bliski Račanov suradnik upozorava da se na takvo što više ne bi trebalo računati.Najveća proračunska novost u pripremi je fond za razvoj u koji će se kanalizirati novac od privatizacije i nekih povoljnih međunarodnih kreditnih linija. Na taj način Račanova ekipa želi spriječiti da se prodajom poduzeća financiraju troškovi (npr. plaće uprave) koji se u svim uređenim državama plaćaju poreznim novcem.
Prema prvim informacijama, taj bi fond trebao u sljedećoj godini oko tri milijarde kuna, no nitko ne zna gdje ih naći.
U 2002. izvjesna je samo jedna velika privatizacija Croatia osiguranja, a procjene njene izdašnosti kreću se od 50 do 100 milijuna eura, (350 do 700 milijuna kuna). Od odobrenih 200 milijuna dolara kredita Svjetske banke, polovicu smo mogli povući već ove godine, no to nam nije uspjelo jer projekti nisu imali traženu dokumentaciju. Teško je očekivati, dakle, da bi se u 2002. na ime SAL programa moglo izvući više od 100 milijuna dolara (800 milijuna kuna).
Želje i apetiti su dakle bitno veći od realnih mogućnosti, pa će biti izuzetno važno kako će se postaviti prioriteti u trošenju..
Sanja Kapetanić