Vjesnik: 14. 11. 2001.

Dvojno državljanstvo bez dvojnog prava glasa

Dvojni državljani kada se budu nalazili na teritoriju BiH smatrat će se državljanima BiH, a kada budu bili na teritoriju Hrvatske smatrat će se državljanima RH

SARAJEVO, 13. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika) - Ugovor o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske trebao bi biti potpisan tijekom iduće godine, a korak naprijed u tom pravcu načinjen je nakon što je Predsjedništvo BiH prihvatilo Osnove za vođenje pregovora o dvojnom državljanstvu između BiH i RH.

U tom dokumentu navodi se da je ustavni temelj za zaključivanje spomenutog ugovora Daytonski mirovni sporazum koji predviđa mogućnost dvojnog državljanstva u slučaju da o tome postoji bilateralni sporazum. Predsjedništvo BiH, koje je još 19. rujna 1997. godine u posebnoj izjavi potvrdilo svoju opredijeljenost za zaključivanje takvog ugovora, po Ustavu je zaduženo za vođenje pregovora o ugovoru koji bi u konačnici trebala potvrditi Parlamentarna skupština BiH. S druge strane, zadaća Vijeća ministara, odnosno Ministarstva civilnih poslova i komunikacija, bila je pripremiti Nacrt ugovora o dvojnom državljanstvu. Taj posao je okončan i Nacrt sporazuma će uskoro biti upućen hrvatskim vlastima.

U tom dokumentu navodi se da će dvije zemlje omogućiti stjecanje dvojnog državljanstva svojim državljanima, na osnovu odgovarajućih propisa svake od njih, a bez diskriminiranja po rasnoj, etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj pripadnosti. Također, bili bi »blaži uvjeti za stjecanje dvojnog državljanstva u odnosu na prijem u državljanstvo«.

U članku 2. Nacrta navodi se da će se dvojni državljani kada se budu nalazili na teritoriju BiH smatrati državljanima BiH, a kada budu bili na teritoriju Hrvatske smatrat će se državljanima RH. »Dvojni državljanin uživa sva prava koja se priznaju državljanima ugovorne strane na čijem teritoriju boravi i dužan je ispunjavati sve obveze državljanina te države«, stoji u tekstu Nacrta.

Kada je riječ o osjetljivom pitanju vojne obveze, predviđeno je da dvojni državljanin vojnu i drugu obvezu regulira u onoj zemlji u kojoj ima prebivalište u vrijeme kada treba pristupiti toj ili drugoj službi. Porezne i druge financijske obveze, nastale po bilo kojem zakonskom osnovu u jednoj od dvije države, dvojni državljanin bi trebao ispunjavati u toj državi.

Jedno od spornih pitanja je dakako i pravo glasa. Po prijedlogu Vijeća ministara BiH, dvojni državljani će aktivno i pasivno pravo glasa na izborima uživati samo u onoj zemlji u kojoj ima stalno prebivalište.

Pitanje izručenja također je zanimljivo. U Nacrtu sporazuma se spominje pitanje izručenja dvojnih državljana koji su počinili kazneno djelo, a nalaze se na teritoriju neke treće zemlje. U slučaju sukoba nadležnosti u ovoj oblasti, prednost će imati zemlja u kojoj državljanin ima trajno prebivalište. Eventualna sporna pitanja i nejasnoće u provedbi Sporazuma rješavali bi stručnjaci iz dvije zemlje.

O sporazumu o dvojnom državljanstvu između BiH i RH razgovaralo se i prilikom nedavnog posjeta saborskog izaslanstva predvođenog Zlatkom Tomčićem Sarajevu. Rješavanje ovog pitanja tijekom iduće godine neobično je bitno zbog toga što sukladno Zakonu o državljanstvu BiH koji je stupio na snagu početkom 1998. godine, a tada ga je nametnuo visoki predstavnik, svi državljani BiH koji imaju državljanstvo (i) neke druge zemlje, a s kojom BiH nema sporazum o dvojnom državljanstvu, 1. siječnja 2003. godine gube bosansko-hercegovačko državljanstvo. Kada je, primjerice, riječ o Hrvatima, većina njih ima i državljanstvo RH, a znatan je broj Bošnjaka, Srba i ostalih koji su također proteklih godina primljeni u hrvatsko državljanstvo. Slična je situacija i sa SRJ kojoj će BiH također ponuditi sklapanje sličnog sporazuma.

Alenko Zornija