Vjesnik: 20. 11. 2001.
Zubak: Ma kakva bosanska nacija?! Takvu glupost posljednji je spomenuo Alija Izetbegović
Krešimir Zubak, ministar u državnom Vijeću ministara zadužen za ljudska prava i izbjeglice, govori o teškoćama s kojima se BiH suočava u procesima obnove i povratka izbjeglica, te o kršenju ljudskih prava / Komentirajući sve učestalije najave o stvaranju nove, »bosanske nacije«, tvrdi da - »ne t
reba izmišljati toplu vodu!«Krešimir Zubak, ministar u državnom ministarstvu BiH zadužen za ljudska prava i izbjeglice jedna je od ključnih političkih figura u novoj vlasti. Kako su proces povratka, obnove i ljudskih prava uopće trenutačno neke od najaktua
lnijih tema, Krešimira Zubaka smo zamolili za razgovor upravo o tim temama.• Koliko je osoba tijekom rata izbjeglo iz Bosne i Hercegovine?
– Iz zemlje je pobjeglo oko 2,2 milijuna osoba. Od toga broja oko 1,1 milijun je otišao izvan BiH. Dosad smo u državu uspjeli vratiti oko 790.000 osoba. U BiH još ima oko 570.000 raseljenih osoba, a izvan BiH i to pretežito u Hrvatskoj i Srbiji, nalazi se još oko 650.000 građana.
• Imate li saznanja koliko se njih želi vratiti u svoje domove?
– Prema našim evidencijama, o povratku razmišlja oko 450.000 ljudi i mi takvima želimo osigurati elementarna prava i mogućnosti za povratak.
• Koliko je Hrvatska ove godini izdvojila novca za povratak bosanskih Hrvata iz Hrvatske u svoje domove u BiH?
– U ovoj godini izdvojila je pet milijuna njemačkih maraka, a iduće godine, barem imamo takva obećanja, dobit ćemo dvostruko više, pa se nadamo da ćemo u dogodine u najvećoj mjeri razriješiti pitanje povratka Hrvata. Velik broj Bošnjaka također je raseljen. Zanimljivo je, što dosad nije bio slučaj, da se i Srbi žele vratiti na područje Federacije. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci imali smo 34.000 Srba povratnika, a takvo što nije zabilježeno ni u jednoj godini u prethodnom razdoblju.
• Koliko je želja za povratkom izražena kod bošnjačkog stanovništva?
– Kod muslimana nikad nije bio upitan povratak bez obzira o kojem je području riječ. Kod njih je interes za povratkom vrlo izražen. Politika je bila ujednačena, povratak se poticao, dok, primjerice, toga na hrvatskoj strani nije bilo, odnosno hrvatska politika je bila takva da se ljudi nisu poticali na povratak. Čak su bili i destimulirani.
• Kad Hrvati u BiH kažu da su obespravljeni, kako vi odgovarate na te ocjene?
– U BiH se svi osjećaju obespravljeno jer je takva opća klima. Ljudi nemaju elementarna prava za osiguranje normalnog života. Formalno-pravno ona postoje, ali je u praksi to posve drugačije. Postoje i pokušaji da nas se majorizira, to je točno. Mora se znati da je politika koja se dosad vodila bila pogrešna, a takvu su politiku ranije vodili i prvi ljudi crkve. Sada je stanje bitno drugačije.
• Prolazeći područjem srednje Bosne gotovo je nemoguće vidjeti neko veće poduzeće koje radi. Kakvo je, zapravo, stanje gospodarstva?
– Loše. Ima naznaka poboljšanja, međutim, ne postoji pravni okvir pa se ljudi boje ulagati. Česte su promjene propisa, zakona, a sve to ljude destimulira. Ima i dobrih primjera privatne inicijative, posebice na području Hercegovine te u Vitezu, dakle na područjima gdje žive Hrvati.
• Posljednjih tjedana sve se učestalije piše i govori o nekakvoj »bosanskoj« naciji. Što vi kažete o tome?
– Takvu glupost posljednji je spomenuo Alija Izetbegović. Ma kakva bosanska nacija! Bio je jedan pokušaj i on je propao.
Jadranka Klisović