Jutarnji list: 24. 11. 2001.

HERCEGOVAČKA BANKA Pola godine od upada SFOR-a i zavođenja privremene uprave

Utaja poreza od 27 milijuna maraka još bez kaznene prijave

Iza Croherca stoje bliski suradnici i prijatelji Ante Jelavića, no to ne znači da je Jelavić, ili bilo tko od njih, kriv za nešto. Neka istraga ide svojim tijekom, rekao je dužnosnik Antikorupcijskog tima OHR-a

Piše: Snježana Pavić

ZAGREB - U više od šest mjeseci otkad je visoki predstavnik za, BiH uveo privremenu upravu u Hercegovačku banku i blokirao njezin rad, još nije podignuta niti jedna kaznena prijava. Informacije o kriminalnim aktivnostima vođenim preko banke, zbog kojih je banka i blokirana, bit će objavljene tek kad istraga bude dovršena, ponavlja privremena upraviteljica Toby Robinson, bez preciziranja koliko će im vremena još trebati za to. No, bez obzira na to, od kraja rujna se iz Ureda visokog predstavnika, u formi neimenovanog ali dobro upućenog izvora, redovno plasiraju informacije o utvrđenom kriminalu.

Uloga poduzeća Croherc

U srijedu su u sarajevsko sjedište Ureda visokog predstavnika (OHR) Wolfganga Petritscha pozvani novinari Dnevnog avaza i Federalne televizije, gdje im je pripadnik Antikorupcijskog tima OHR-a ilustrirao kriminal u Hercegovačkoj banci preko primjera tvrtke Croherc. Istragom je utvrđeno da je transakcijama putem Hercegovačke banke utajeno najmanje 27 milijuna maraka poreza, a procjenjuje se da bi šteta mogla biti i veća od sto milijuna maraka. Croherc je registriran 1999. godine, u punom vlasništvu Hercegovačke banke, kao poduzeće za trgovinu naftom i derivatima. - Iza tog poduzeća stoje bliski suradnici i prijatelji Ante Jelavića, no to ne znači da je Jelavić, ili bilo tko od njih, kriv za nešto, Neka istraga ide svojim tijekom - rekao je dužnosnik Antikorupcijskog tima, koji je pred kamerama FTV-a bio tretiran kao žrtva silovanja ili kriminalac pokajnik, sniman s leđa na način da mu se prikrije identitet. Isto tako, istaknuo je da je riječ o organiziranom kriminalu koji je za cilj imao formiranje trećeg entiteta. Ako je Croherc vodio organizirani kriminal, a utvrđeno je da iza njega stoji Jelavić, kako to da nitko nije kriv?

Croherc je poslovao tako da bi robu uvozio od OMV-Istrabenza. Gorivo je distribuirano fiktivnim, nepostojećim tvrtkama, koje su novac zatiim uplaćivale Crohercu.

- Ustanovljeno je da je Croherc poslovao sa čak 120 tvrtki koje ne postoje. Zajedničko svima je da su njihovi računi bili otvoreni u Hercegovačkoj banci i da su sve isplate obavljane u gotovini. Time se pokušao zavarati trag porijeklu novca. Revizijom transakcija 44 tvrtke već smo utvrdili da je BiH oštećena za 27 milijuna maraka, a kad završimo pregled 76 ostalih, očekujemo da će taj iznos dosegnuti sto milijuna - rekao je isti sarajevski izvor za Dnevni avaz. Uz to, Croherc je uvozio sumnjivo veliku količinu lož-ulja - od oko 60 milijuna maraka prijavljenog uvoza, na ložulje otpada malo više od 41 milijun. Lož-ulje se u BiH u velikim količinama prodaje umjesto dizelskoga goriva, čime se izbjegava plaćanje velikih poreza.

Na osnovu preciznih podataka o prijavljenom uvozu nafte i derivata u 1999. i 2000. godini, sarajevski Dani su procijenili da je država oštećena za čak 60 milijuna maraka neplaćenog poreza. Croherc je naftu davao crpkama u Federaciji BiH, no kroz papire je provedeno da je krajnje odredište negdje u Republici Srpskoj, u nekoj od stotina fiktivnih tvrtki.

Istraga o milijun maraka

Privatnici u Federaciji time izbjegavaju plaćanje poreza, a novac na ruke daju predstavnicima Croherca. Dakle, Croherc je ispunio svoje zakonske obaveze plaćanjem carina i akciza, a zakon su prekršili oni koji su od njega kupili naftu. Na sličan se način državu BiH oštećuje, ne samo u trgovini naftom. Prihodi od carina stalno rastu jer se poboljšava kontrola granica, ali zato padaju prihodi od poreza.

Dužnosniku Antikorupcijskog tima koji je govorio novinarima o kriminalu u Hercegovačkoj banci zaštićen je identitet pa mu se ne može postaviti pitanje koji je zakon Uprava Hercegovačke banke prekršila odobravajući uplate i isplate između Croherca i fiktivnih tvrtki, koje su za nju bile konkretne ako su imale otvoren račun. Čak ni Croherc, prema onome što je dosad objavljeno, nije prekršio nikakav zakon jer je platio sve obveze državi - nije otkriveno da je Croherc uvezao više nafte nego što je prijavio, a za sumnjive, pretjerane količine lož-ulja nije utvrđeno da su prodavane kao dizelsko gorivo. Samo je SAD odobrio milijun maraka, kako je to objavio Washington post još u lipnju, za istragu o kriminalu u Hercegovačkoj banci, a javnost ni nakon sedam mjeseci ne može dobiti jače materijale od onih koje su i prije objavljivali sarajevski mediji.