Jutarnji list: 26. 11. 2001.

Carla Del Ponte sutra podnosi izvještaj o radu Haaškog suda

Carla Del Ponte sutra će UN izvjestiti o suradnji s RH

ZAGREB - Predsjednik Haaškog suda Claude Jorda i glavna tužiteljica Carla del Ponte ovaj će tjedan pred Općom skupštinom i Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda podnijeti redoviti godišnji izvještaj o radu Haškog suda.

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u utorak će govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. Očekuje se da će među ostalim izvijestiti o suradnji s državama s područja bivše Jugoslavije. Na pitanje kako će biti ocijenjena suradnja s Hrvatskom i problem neizručenja optuženoga generala HV-a Ante Gotovine, glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann jučerje odgovorila da prije nego što glavna tužiteljica podnese godišnji izvještaj, ne može ništa reći o njegovu sadržaju. - Tužiteljica Carla del Ponte govorit će o bilanci rada tužiteljstva. Govorit će sasvim sigurno i o suradnji s državama s područja bivše Jugoslavije, zato što rezultati rada tužiteljstva ovise i o suradnji država i njihovih vlada - dodala je Florence Hartmann.

Carla del Ponte je u prošlogodišnjem obraćanju Vijeću sigurnosti rekla da je suradnja s novom hrvatskom vladom poboljšana u odnosu na prijašnju vlast u Zagrebu, no da su još preostali problemi na nekoliko ključnih područja poput suradnje u istrazi zločina počinjenih za vrijeme Oluje. U godišnjem izvještaju krajem 1999. glavna tužiteljica prijavila je Vijeću sigurnosti nesuradnju tadašnje hrvatske vlade. Nakon promjene vlasti u Hrvatskoj, pozdravila je promijenjen odnos nove vlade prema Haaškom sudu. Tada je pozdravila izručenje Mladena Naletilića, priznanje nadležnosti Haaga za zločine počinjene u Bljesku i Oluji te slobodni pristup forenzičara suda lokacijama u Hrvatskoj. Među praktičnim problemima tada je navela pristup dokumentima i svjedocima u Hrvatskoj, no ocijenila je da problemi ne proizlaze od opstrukcija. Ključne promjene bile su u tome što je vlada osigurala istražiteljima ekshumacije te otvorila HIS-ovu arhivu o BiH. lstražitelji su obavili niz razgovora u Hrvatskoj sa svjedociina u sklopu istrage o Oluji. Problem bijega Ante Gotovine, kojemu je hrvatska pravna procedura, prema nekim mišljenjima, uvelike pomogla da izbjegne uhićenje, iznova je Hrvatsku stavio u red onih koje bi se moglo optužiti da ne surađuju.

(S. P.)