Vjesnik: 29. 11. 2001.

Ukida se posebna izborna jedinica za dijasporu

Ostaje razmjerni sustav / Smanjuje se broj zastupnika / Pet do devet zastupnika nacionalnih manjina / Vezanje biračkog prava uz prebivalište / Izborno pravo samo ako se u Hrvatskoj prebiva najmanje godinu dana prije izbora, navodi Mato Arlović, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji priprema radnu verziju izbornog zakona

ZAGREB, 28. studenoga - Budući da imamo obvezu uskladiti izborni zakon s izmjenama Ustava, a stav je i vladajuće koalicije i stručne javnosti da treba smanjiti sadašnji broj od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, prijedlog novog izbornog zakona u saborskoj bi se proceduri trebao naći na proljeće, rekao je u srijedu za Vjesnik Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je započeo s pripremama radne verzije izbornog zakona.

Zakon bi, prema njegovim riječima, trebalo donijeti do kraja iduće godine. »Budući da se smatra kako je potrebno preispitivanje broja i načina izbora zastupnika nacionalnih manjina, zalagat ću se«, kaže Arlović, »da bude 120 zastupnika te pet do devet predstavnika nacionalnih manjina, dakle u Saboru bi sjedilo najviše 129 zastupnika«.

Arlović se također zalaže da se, uz ostanak razmjernog izbornog sustava, prednost da takozvanim otvorenim listama. Građani bi tako imali mogućnost birati stranačke liste, ali i pojedince s liste, te bi prema broju glasova koje dobiju ti kandidati imali prednost pri zauzimanju zastupničkih mjesta. Time se povećava odgovornost zastupnika, smatra Arlović.

Otvara se također, navodi, pitanje glasovanja državljana koji imaju dvojno ili, uz hrvatsko, više državljanstava. Predlaže se da se biračko pravo veže uz prebivalište. Više ne bi bilo posebne izborne jedinice za dijasporu, a građani bi izborno pravo mogli ostvariti samo ako u Hrvatskoj prebivaju najmanje godinu dana prije izbora. Oni koji se privremeno zateknu izvan Hrvatske, a hrvatski su državljani, mogu glasati u našim veleposlanstvima.

»Ako se bude išlo na promjenu broja izbornih jedinica«, poručuje Arlović, »zalažem se da ih bude manje, možda ne bi bilo loše da bude i jedna izborna jedinica«. U svakom slučaju, više od pet izbornih jedinica je previše, smatra on. Pet izbornih jedinica, ističe, omogućuje da se na temelju povijesnih, prirodnih regija stvore pretpostavke i za regionalni razvoj te iskorištavanje komparativnih pretpostavki svih naših regija. Prijedlog zakona je, naglašava Arlović, u fazi stručnih rasprava unutar stručne službe Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Slijede političke rasprave unutar vladajuće koalicije i kad bude gotova prva radna verzija, krenut će polako i javna rasprava. Sudjelovat će, navodi, i stručnjaci, koji su radili na prethodnom izbornom zakonu, profesori ustavnog prava i političkih znanosti.

Ivana Matić