Slobodna Dalmacija: 29. 11. 2001.
ZBOG PRETRPANOSTI U RADU ICTY-ija I BRŽEG PROCESUIRANJA BROJNIH ZLOČINA
U BiH SE FORMIRA "MINI HAAŠKI SUD"
Haag ispituje mogućnosti što skorijega formiranja Posebnog suda u BiH ili mini Haaškog suda. Na tom sudu procesuirali bi se mnogi zločini počinjeni tijekom rata u BiH, odnosno oni slučajevi koje bi Haaški sud prepustio tom sudu
Piše: Miroslav LANDEKA
Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte u svom pismu upućenom Predsjedništvu BiH izrazila je zadovoljstvo što su trojica članova Predsjedništva BiH pozitivno odgovorili na njezine prijedloge vezano uz uspostavu Posebnog suda.
Del Ponte u svom pismu Predsjedništvu BiH ističe kako su njezini prijedlozi samo prvi korak prema pronalaženju načina "da se borimo s mogućnošću zadržavanja slučajeva ratnih zločina na državnim sudovima u BiH" te da će biti potrebno puno razgovora i konzultacija.
Ona je izrazila nadu da će se dijalog nastaviti tako da bi se mogao postići model koji će pomoći i podržati ojačano sudstvo u BiH.
Nakon ovog pisma koje je glavna haaška tužiteljica uputila Predsjedništvu BiH 21. studenoga, u trodnevni posjet u našu zemlju doputovala su petorica haaških sudaca predvođenih britanskim sucem Richardom Mayom, a koji je potvrdio optužnicu protiv Slobodana Miloševića.
Iz Haaga je istaknuto kako je razlog posjeta kako bi se "upoznali sa stanjem na terenu", dok se također pretpostavlja kako je njihov posjet i u funkciji ostvarenja mogućnosti što skorijeg formiranja Posebnog suda u BiH ili mini Haaškog suda. Na tom sudu procesuirali bi se mnogi zločini počinjeni tijekom rata u BiH, odnosno oni slučajevi koje bi Haaški sud prepustio tom sudu.
Također i tijekom svog posljednjeg boravka u BiH u rujnu ove godine glavna haaška tužiteljica iznijela je niz primjedbi na rad domaćih sudova, što je također neizravno moglo upućivati kako Haaški sud nema povjerenja u domaće pravosuđe kada su u pitanju suđenja za počinjene ratne zločine.
I posljednji slučaj tzv. žepačke skupine, petnaest optuženih Hrvata za zločine nad Bošnjacima, ubrzao je razmišljanja o ideji formiranja Posebnog suda, a takvu ideju podržao je i predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak.
Točan broj zahtjeva za procesuiranje koji je poslan iz Haaga u BiH nitko ne zna u ovom trenutku, a neće se ni znati jer nema središnje komunikacije između domaćih tužiteljstava i sudova s Haaškim sudom, odnosno radi se po konceptu "svatko svoje".
Teškoću stvara i izručenje osoba koje imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i BiH, odnosno jugoslavensko i BiH, jer ne postoji mogućnost da te osobe budu izručene BiH.
Prema trenutačnom planu Haaški sud u iduće dvije godine kani završiti suđenje za dvadeset i šest slučajeva, a do 2008. godine, kada bi taj sud trebao prestati s radom, planira se procesuirati oko dvije stotine osoba.
Ono što svakako najviše "bode u oči" jest da se na slobodi još uvijek nalaze optuženi za ratne zločine general Ratko Mladić i bivši srpski lider u BiH Radovan Karadžić.