Vjesnik: 30. 11. 2001.

Bankrot Enrona: Hoće li HEP profitirati jer više neće morati kupovati skupu struju?

U HEP-u očekuju razgovore s Enronovim predstavnicima do kraja ovoga tjedna / Moguće je da Hrvatska elektroprivreda tuži američku multinacionalnu kompaniju ili zatraži reviziju ugovora

ZAGREB, 29. studenoga - Hoće li u slučaju definitivne propasti velike američke energetske kompanije Enron Hrvatska elektroprivreda biti na znatnom dobitku? Hoće li, naime, tada prestati HEP-ova obveza da od Enrona kupuje prilično skupu struju, ili to pravo može preuzeti neka nova kompanija? Na to pitanje zasad je nemoguće sa sigurnošću odgovoriti, doznali smo u četvrtak u HEP-u gdje vrlo pozorno prate što se događa s Enronom.

Situacija će biti jasnija nakon što angažirana skupina iskusnih stranih i domaćih pravnih stručnjaka prouči ugovore i međunarodne propise o kojima ovisi što će biti s HEP-ovim obvezama prema Enronu i ostalim ugovorenim obvezama obiju strana. U svakom slučaju, pripremamo se za sve moguće opcije kako bismo izbjegli iznenađenja, kaže predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.

Neslužbeno smo doznali da se razmatraju i mogućnosti da HEP tuži Enron ili revidira ugovor s tom multinacionalnom kompanijom.

Zbog krajnje neizvjesne budućnosti američke kompanije i upitne sigurnosti daljnih ugovorenih isporuka struje, čelnici HEP-a zatražili su hitan sastanak s predstavnicima Enrona što su oni prihvatili. Iako termin još dogovoren, u HEP-u očekuju da će to biti do kraja ovoga tjedna.

Unatoč golemim financijskim poteškoćama, Enron i dalje isporučuje HEP-u ugovorom predviđenu količinu električne energije. Čović, međutim, nije htio reći o kojim je količinama i prodajnoj cijeni riječ pozivajući se na dogovor s Enronom da je sadržaj ugovora poslovna tajna. Doznali smo samo da u njima postoji odredba i za problematične situacije.

Neslužbeno smo doznali da HEP dnevno preuzima količinu struje koju bi otprilike proizvela elektrana snage 175 megavata, po cijeni nešto nižoj od 3,79 centi po kilovatsatu kako se često spominjalo u medijima.

Enron je započeo s isporukom struje nakon potpisivanja pet novih ugovora u rujnu prošle godine, što traje 28 mjeseci, do kraja 2002. Dosad su sve ugovorne obveze obje strane uredno ispunjene.

Jasno je da bi HEP, ako i prije kraja 2002. više ne bude morao kupovati od Enrona prilično skupu struju, bio na priličnom dobitku jer na tržištu može i povoljnije nabaviti struju. Hrvatskoj tvrtki to bi sigurno olakšalo poslovanje u narednoj godini i smanjilo potencijalnu opasnost od povećanja cijena električne energije za neke kategorije potrošača, ponajprije kućanstva. Naime, i nakon promjene starog ugovora s Enronom, čelnici HEP-a najavili su da zbog neplaniranih troškova koje im donosi taj posao, traže povećanje cijene struje za prosječno 6,8 posto.

No, zasad u Hrvatskoj elektroprivredi ne žele govoriti o svemu tome.

Još nije sigurno hoće li Enron bankrotirati ili će u posljednjem trenutku ipak naći neki »čamac za spašavanje«. Ipak, prema podacima iz SAD-a, gotovo je sigurno da američka kompanija neće iskoristiti odredbu Ugovora o pravu građenja na lokaciji Jertovec prema kojoj, ako odluči, tamo može pokraj postojeće izgraditi novu termoelektranu. Ugovorom je predviđeno da bi nova elektrana bila u vlasništvu Enrona, dok bi se proizvedena struja prodavala na tržištu, a HEP ne bi imao nikakvih obveza vezanih uz gradnju i vođenje te elektrane.

Nakon što su se temelji Enrona počeli urušavati, ponovo je aktualizirana afera nastala tijekom pregovora i nakon potpisa njihova prvog ugovora o gradnji plinske termoelektrane u Jertovcu.

Hrvatski pregovori s tom američkom kompanijom, jednom od najjačih energetskih kompanija na svijetu, počeli su još prije pet godina uz posredovanje tadašnjeg američkog ministra trgovine Rona Browna i poznate lobistice Zdenke Gast. U lipnju 1996. potpisan je Memorandum o razumijevanju da će Enron »projektirati, izgraditi, imati u vlasništvu i upravljati tom elektranom kapaciteta 150 do 180 megavata«. Nakon velikog upliva tadašnjeg hrvatskog političkog vrha, koji si je time, kako je kasnije utvrđeno nastojao otvoriti vrata u Bijelu kuću, prvi ugovor HEP-a i Enrona potpisan je u lipnju 1999. godine.

Ukupan projekt uključujući i prodaju struje HEP-u tijekom narednih dvadeset godina bio je vrijedan više od 1,1 milijardu maraka pa se radilo o najvećem ugovoru sklopljenom u Hrvatskoj s nekom stranom tvrtkom. Termoelektrana Jertovec trebala je proraditi do 2002. godine. Prema ugovoru 20 bi godina bila u vlasništvu Enrona, a nakon toga bi je bez naplate preuzeo HEP.

Međutim, ubrzo nakon prošlih izbora i promjene vlasti u Hrvatskoj pojavile su se prve informacije da je taj ugovor s Enronom loš i štetan za Hrvatsku zbog previše povoljnih uvjeta odobrenih Enronu te da bi ga trebalo, ako je to ikako moguće, promijeniti.

Zato nije bilo iznenađenje kad je sredinom prošle godine premijer Ivica Račan najavio da Vlada želi uskladiti ugovor s Enronom, ali ga ne misli raskidati. Nakon podužih pregovora hrvatske delegacije u kojoj su bili zamjenik premijera dr. Goran Granić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić i predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović postignut je dogovor o izmjeni postojećih ugovora.

Tako su u kolovozu prošle godine Čović i potpredsjednik tvrtke Enron Europe Eric Shaw u Zagrebu potpisali pet novih ugovora o raskidu dotadašnjeg ugovora o najmu kapaciteta i preradi energije, o raskidu ugovora o nabavi električne energije, dopunjeni ugovor o pravu građena na lokacije Jertovec i novi ugovor po kojem će HEP o Enrona kupovati struju, koje je kasnije odobrila i hrvatska Vlada. Što je točno u njima predviđeno, posebno o količini, cijeni i uvjetima prodaje struje HEP-u hrvatskoj je javnosti još uvijek nepoznato budući su obje strane prihvatile da sadržaj ugovora ostaje poslovna tajna pet godina nakon njihovog isteka.

Željko Bukša