Vjesnik: 10. 12. 2001.

Neuređeni odnosi u strankama pogoduju stvaranju poslušnika

Na nedavnom stručnom skupu o pravnom reguliranju stranaka, predstavnika političkih stranaka gotovo da i nije bilo, a upravo je tamo najavljeno da će, u organizaciji Hrvatskog pravnog centra, početi rad na nacrtu novog zakona o političkim strankama / Novim bi zakonom trebalo urediti unutarnji ustroj stranaka, koji je sada prilično nedemokratičan, ali i sada potpuno nesređeno financiranje stranaka

ZAGREB, 9. prosinca - Stranački život u Hrvatskoj nije u skladu s moderno definiranim pravilima igre, a političkim strankama nedostaje više unutarnje demokratičnosti i transparentnosti. To su činjenice na koje upozoravaju stručnjaci, ali naše političare to, čini se, previše ne zanima. No, ako ne zanima stranačka vodstva, širem je članstvu, ističe se, i te kako zanimljivo.

Na nedavnom stručnom skupu o pravnom reguliranju stranaka, predstavnika političkih stranaka gotovo da i nije bilo, a upravo je tamo najavljeno da će, u organizaciji Hrvatskoga pravnog centra, početi rad na nacrtu novog zakona o političkim strankama.

To je nužno, smatraju ugledni pravnici i politolozi, kako bi hrvatske političke stranke konačno dobile primjeren unutarnji demokratski ustroj i kako bi se uredilo financiranje stranaka i izbornih kampanja. Sada je unutarnji ustroj naših stranaka prilično nedemokratičan. U većini slučajeva dominiraju politička vodstva, ona su apsolutni vladari stranaka, koji imaju »svoj« stranački kadar.

To posebno dolazi do izražaja u predizbornom razdoblju kada se sastavljaju stranačke liste ili u razdoblju unutarstranačkih izbora prigodom isticanja kandidata za određene dužnosti. Vrlo često o imenima odlučuje nekoliko najviših dužnosnika stranke ili odlučujuću riječ o isticanju nekog kandidata ima sam predsjednik stranke. Takvi netransparentni i neuređeni unutarnji odnosi pogodno su tlo za stvaranje poslušnih kadrova, koji se za svoju odanost nagrađuju odgovarajućim dužnostima.

Upravo bi se to trebalo bolje urediti novim zakonom o političkim strankama. Točno bi trebalo urediti kakav mora biti unutarnji ustroj stranke i kako treba sastavljati liste i isticati kandidate.

Predviđa se da bi se unutarstranački izbori za sve dužnosti morali provoditi svake dvije godine i sva vodstva na svim razinama morala bi se podvrgnuti demokratskoj kontroli. Novim bi zakonom, među inim, trebalo propisati i obvezu održavanja stranačkih konvencija tako da se izbjegne odlučivanje na zatvorenim sjednicama, a reguliralo bi se i pitanje stranačkih frakcija.

Time bi se omogućilo da različite opcije unutar iste stranke zauzmu pozicije primjerene podršci koju uživaju među članstvom. Na kakav će to odjek naići u našim strankama, vidjet će se. Svojedobno je Zlatko Canjuga predložio da se unutar HDZ-a formiraju frakcije, no stranka za tu ideju nije imala sluha, a uskoro nije željela ni Canjugu u svojim redovima.

Drugo važno pitanje, koje treba regulirati novim zakonom, sada je potpuno nesređeno financiranje stranaka. Iako su stranke, prema sadašnjem zakonu, dužne dostaviti Hrvatskom saboru godišnji obračun prihoda i rashoda (uostalom, znatan se dio predizbornih aktivnosti financira upravo iz državnog proračuna!), Državna revizija dosad uopće nije kontrolirala stranačke financije.

U demokratskim zemljama postoje fondovi za financiranje raznih stranačkih aktivnosti, a najzanimljiviji su oni za financiranje predizbornog djelovanja. Novac, koji se slijeva u taj fond, ograničen je po pojedinom donatoru, da stranke ne bi o njemu postale ovisne. Osim toga, mora se točno znati tko sve financira stranku i s koliko novca, a javno se mora objaviti i kako stranka taj novac troši.

Trebale bi biti zabranjene donacije javnih poduzeća kako bi se spriječilo slijevanje javnih sredstava u privatne fondove, a potanko bi trebalo urediti i financiranje stranaka iz inozemstva. Demokratska rješenja predviđaju i zabranu anonimnih donacija te stroge kazne za neredovito objavljivanje financijskih izvještaja.

Stranačke financije i te kako zanimaju javnost razvijenih demokratskih zemalja, a to je pitanje zakonski dobro uređeno i u većini tranzicijskih zemalja. U Hrvatskoj je to, međutim, potpuno maglovito područje.

Tomac: Neophodno je urediti pitanje stranačkih financija

»Jedno od najvažnijih pitanja u stranačkom životu«, smatra prof. dr. Zdravko Tomac (SDP), »je kako postići demokratičnost unutar stranaka. Potrebna je provjera svih dužnosnika na unutarstranačkim izborima«, ističe Tomac, dodajući da je nedopustivo da, primjerice, o predsjedniku stranke odlučuje samo stranački vrh. U demokratičnijim strankama, predsjednika biraju svi članovi stranke. »Neophodno je urediti i pitanje stranačkih financija, jer je strašno ovo što sada imamo«, upozorava dr. Zdravko Tomac.

Kakvo je zanimanje naših političara za zakon o političkim strankama? Glavna tajnica HSLS-a Zorica Nikolić tvrdi da o tom zakonu još ništa ne zna, a glavni HDZ-ov pravnik Vladimir Šeks ističe da su svi prijedlozi još u magli i da će komentar dati tek kad vidi prijedlog zakona.

Trconić: HSS podržava »sređivanje« stranaka

Predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić kaže da zna da se namjerava izraditi novi zakon o političkim strankama i da će se HSS aktivno uključiti u taj posao kad za to dođe vrijeme. »Podržavamo osnovne namjere koje se tiču unutarnjega demokratskog ustroja stranaka te sređivanja njihova financiranja, no o konkretnim je pojedinostima još preuranjeno govoriti. Bit će prilike da se o tome izjasnimo kad dođe vrijeme«, kaže Luka Trconić.

Ivana Matić