Vjesnik: 18. 12. 2001.

Branitelji optuženih tvrde da su njihovi klijenti u pritvoru zbog straha od Haaga

RIJEKA, 17. prosinca - Kao što se i očekivalo, na Županijskom sudu u Rijeci u ponedjeljak je ponovno odgođen početak suđenja »gospićkoj skupini« - Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu, Milanu Čaniću, Stjepanu Grandiću i Ivici Rožiću.

Odgodu od 30 dana zatražila je nova Oreškovićeva braniteljica, splitska odvjetnica Doris Košta, kako bi mogla dobro proučiti spis i pripremiti se za vođenje obrane. Sutkinja Ika Šarić udovoljila je Koštinu traženju, najavivši početak suđenja za 21. siječnja, a njegovo okončanje 3. ožujka 2002. godine. Sudsko vijeće odbilo je zahtjev odvjetnika petorice optuženih za ukidanjem pritvora, kao i zahtjev Ivice Rožića da mu se sudi u odvojenu sudskom postupku.

U ponedjeljak nije bilo zahtjeva za izuzećem, ali su branitelji optuženih redom ustvrdili da njihove klijente drži u pritvoru zbog straha od Haaškog suda. »Moj branjenik Mirko Norac u zatvoru je iz političkih razloga. Ako je došlo do promjena u ponašanju Haaškog suda, odnosno, ako se Biljana Plavšić i onaj koji je razarao Dubrovnik slobodno šeću Beogradom, onda bi i Županijski sud u Rijeci trebao promijeniti stav, odnosno ukinuti pritvor optuženima, pa neka se brane sa slobode«, smatra odvjetnik Tomislav Sabljar. Dodao je da ni u jednom od dosadašnjih desetak rješenja o odbijanju ukidanja pritvora njegovu branjeniku nije dobio objašnjenje što je to težak način izvršenja djela i posebno teške okolnosti u kojima su ta djela počinjena. Čanićev branitelj Velimir Došen podsjetio je da je njegovu klijentu Vrhovni sud 13. studenoga ove godine ukinuo pritvor, ali da na osnovi tog rješenja Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci »nije imalo hrabrosti« ukinuti mu pritvor. Rožićev branitelj Mirko Ružić uvjeren je da će o pritvoru »Gospićana« odlučivati ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, a ne Izvanraspravno vijeće Županijskog suda.

Odvjetnik Milenko Škrlec, koji brani Josipa Grandića, zatražio je da se sa svih sudionika ovog postupka skine »talački odnos« prema Haaškom sudu, odnosno upozorio je na činjenicu da Haaški sud na osnovi jamstava vlada Crne Gore i Jugoslavije pušta pritvorenike, od Biljane Plavšić do Sefera Halilovića, da se brane sa slobode. Smatra da nema opasnosti da optuženi, ako im se ukine pritvor, pobjegnu, da unište dokaze, da utječu na svjedoke ili da ponove kazneno djelo.

Damir Herceg