Novi list: 31. 12. 2001. i 01. 01. 2002.

NAKON SILVESTROVA MNOGIM GRAĐANIMA ŽIVOT VIŠE NEĆE BITI ISTI

Vatromet novih cijena i zakona

I dok prvi koraci pridruživanja Europskoj uniji smanjuju cijene brojnih proizvoda, Vlada je građanima nametnula nove poreze, iako se klela da to neće učiniti

ZAGREB - Omiljena valuta u Hrvatskoj - njemačka marka od Nove godine odlazi u povijest. Zato će se građani preko noći morati priviknuti na kunu, ili izabrati novu inozemnu miljenicu, jer su dosada uglavnom sve transakcije, od kupoprodaje stana ili auta, preko bijele tehnike do švercanih mobitela, obavljali u njemačkim markama. Ako u markama i nisu plaćali, Hrvatima je preračunavanje u tu valutu uvijek pomagalo u zaključivanju je li nešto skupo ili nije.

Kratkotrajne brige oko nove valute nisu jedina stavka kojom će Europa utjecati na život hrvatskih građana, jer će oni na svom standardu osjetiti i primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji će izazvati trajnije efekte. Zasad apstraktne točke tog Sporazuma, odnosno njegov gospodarski dio, od 1. siječnja postat će hrvatska stvarnost. I dok su se u Saboru koplja lomila na proceduralnim i isključivo političkim pitanjima, zaboravljena su ona životna. Malo tko brinuo je o tome hoće li se domaće gospodarstvo što bezbolnije prilagoditi novim uvjetima otvorene konkurencije i tako zadržati dragocjena radna mjesta. Isto tako pregovaračima se više zamjeralo da Hrvatsku približavaju republikama bivše države, nego što ih se pitalo jesu li uspjeli izvući maksimum koji bi standard građana doista približio europskim uvjetima.

Hrvatima će u 2002. godini biti pristupačniji barem europski automobili, i to oni čija cijena više odgovara džepu prosječnog građana Hrvatske. One koji ne pitaju za cijenu luksuznih automobila ne bi previše trebalo zabrinuti to što ih je država odlučila više udariti po džepu povećavajući trošarine na skuplje automobile. Na žalost ljubitelja azijskih modela, auti proizvedeni na Dalekom istoku redom će poskupjeti, jer je Vlada odlučila na taj način nadoknaditi gubitke koje će državna blagajna pretrpjeti zbog smanjenja carina na europsku robu. To će smanjenje, pak, dobro doći građanima prilikom kupovine jer će svi industrijski proizvodi biti nešto jeftiniji, budući da će u Hrvatsku ulaziti neopterećeni carinama. Izuzetak su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, jer su hrvatski pregovarači uspjeli ishoditi nekoliko godina prilagodbe za domaće proizvođače iz te djelatnosti.

I dok prvi koraci u pridruživanja Uniji smanjuju cijene brojnih proizvoda, Vlada je građanima nametnula nove poreze, iako se klela da to neće učiniti: Tako će uz jeftiniju kupovinu automobila, hrvatski građani u sljedećoj godini plaćati skuplje obvezno autoosiguranje. Uz to i vožnja na cestama u Hrvatskoj bit će skuplja, jer će cijene cestarina porasti do 25 posto, odnosno mostarina i do 50 posto. Sve to začinjeno je i povećanjem trošarine na benzin, koja će jednu litru goriva poskupjeti za 60 lipa. No, tu nije kraj novim nametima. Omiljeno hrvatsko piće - pivo, od sljedeće godine bit će skuplje za 15 posto.

Zimske hladnoće ponovo su aktivirale najave poskupljenja struje i plina u sljedećoj godini, a sve to začinjeno je žalopojkama nadležnih da Hrvati troše najjeftinije energente u Europi. Iako se još ne zna kako će Hrvatska elektroprivreda riješiti tu “enigmu”, poskupljenje je najvjerojatnije gotova stvar, jer je o njemu govorio i poslovično suzdržani premijer Ivica Račan.

S novim cijenama građani će se u Novoj godini boriti s dosadašnjom količinom kuna u džepovima. Naime državna blagajna neće biti ništa izdašnija od ovogodišnje. Oko milijun umirovljenika u Hrvatskoj ne mogu se nadati povećanju mjesečnih primanja, ali najvjerojatnije ne moraju strahovati ni da će ona biti još manja, bez obzira što kreće mirovinska reforma.

Mirela KLANAC, Jagoda MARIĆ