Večernji list: 03. 01. 2002.
LIDIJA LUKINA-KARAJKOVIĆ, POMOĆNICA MINISTRICE PRAVOSUĐA I ZASTUPNICA HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA
Europski sud proziva hrvatske sudove zbog sporosti
* Na Europskom sudu 44 tužbe hrvatskih građana * Naknada nematerijalne štete od 20.000 kuna Ankici Horvat, zbog predugog postupka za financijski inženjering
Lidija Lukina-Karajković pomoćnica je ministrice pravosuđa, zadužena za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava, a kao zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u posljednje vrijeme ima sve više posla.
- U ovom trenutku Europski sud razmatra 44 tužbe hrvatskih građana, u sedam predmeta čekamo presude, no tužbi - u raznim fazama - ima više. Lani ih je tako upućeno 86, godinu prije toga 160, neki od tih postupaka već su i završeni, a u 44 slučaja Sud je tražio izjašnjenje hrvatske Vlade. Sud, naime, prvo odlučuje
je li tužba dopuštena, postoji li povreda Europske konvencije o ljudskim pravima, a nakon toga donosi se presuda. Ako je riječ o povredi neke odredbe Konvencije, onda se države obvezuju na isplatu neke svote novca koja je zadovoljština stranci, a može se državu obvezati i na promjenu nekog propisa i slično.Hrvatski građani dobili prve sporove protiv RH
Hrvatski su građani već dobili prve sporove protiv Republike Hrvatske.
- Već je isplaćena i prva naknada nematerijalne štete od 20.000 kuna Ankici Horvat, zbog predugog trajanja postupka vezanoga za financijski inženjering. Više je odluka kojima su tužbe proglašene nedopuštenima, a odnose se u prvom redu na tužbe umirovljenika JNA. Ukupno su donesene dosad četiri presude, od kojih samo u jednom slučaju za
htjev tužitelja nije prihvaćen, a u svim presudama riječ je o povredi prava na suđenje u razumnom roku. Čini mi se da je sada posljednji trenutak da Hrvatska pravosuđe učini efikasnijim, inače bi to državu moglo skupo stajati.Ipak, pojedinačne naknade nis
u tako velike.- Nije riječ o naknadi štete, nego o novčanoj satisfakciji ili zadovoljštini što suđenje nije završilo u razumnom roku, a iznosi su usklađeni s praksom Europskog suda. No, valja reći da se ti iznosi povećavaju ako sličnih slučajeva iz jedne zemlje bude puno, pa naknade mogu dostići i puno veće iznose. To znači da bi i Hrvatska mogla plaćati višestruko veće naknade, ako bude još presuda zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku.
Najveći broj slučajeva, koji imaju i najviše izgleda na usp
jeh, odnosi se na predug sudski postupak u Hrvatskoj.- Naši sudovi prilično vremena gube u utvrđivanju adresa, u pozivanju stranaka, a bez odlučivanja o meritumu. Europski sud želi svojom sudskom praksom poručiti hrvatskom sudu da treba što prije odlučiti o meritumu. Većina predmeta iz Hrvatske odnosi se na preduge sudske postupke, na to se pozivaju 34 od ukupno 44 građanina na čijim predmetima se sada radi.
Uskoro i o stanarskim pravima
Europski sud donio je odluku o dopuštenosti tužbe koju je podnio građanin kojemu je kuća srušena eksplozivom.
- Tako je, Sud je ocijenio da Hrvatsku ne ispričava to što je članak 180. Zakona o obveznim odnosima ukinut. To je odredba koja je jamčila naknadu štete u ovakvim slučajevima, pa proizlazi da država nije omogućila državljaninu da dođe do naknade štete pred domaćim sudom. Dok čekamo presudu u ovom slučaju, najbolje bi bilo da ta pravna praznina bude nadomještena.
A ako država ne donese tu odredbu, moguće je da Europski sud u ovom slučaju oštećenom građaninu odredi ne samo naknadu zbog dugotrajnosti postupka nego i obveže državu da u određenom roku donese propis.
Europski sud još nije razmatrao pitanje stanarskih prava u Hrvatskoj.
- Zasad ne. Jedino je odbio kao nedopuštene tužbe zbog sporova pravomoćno završenih prije nego što je Hrvatska ratificirala Konvenciju. Sud, naime, uzima u obzir samo slučajeve koji nisu okončani prije 1997. godine, kad je Hrvatska ratificirala Konvenciju, a pitanje stanarskih prava, kao instituta nepoznatog u zapadnoeuropskom pravu, jo
š nije razmatrao, no koliko mi je poznato, moglo bi to biti uskoro.Silvana Perica