Novi list: 04. 01. 2002.

HRVATSKA JE TIJEKOM 2001. GODINE POVEĆALA SVOJ VANJSKI I UNUTARNJI DUG

Država ukupno zadužena 68 milijardi kuna

Inozemni dug tijekom prvih devet mjeseci 2001. povećan je za 5,5 milijardi kuna te je dosegao 44,2 milijarde kuna, dok je unutarnje zaduženje 24 milijarde kuna

ZAGREB - U godini u kojoj su Vladinu proračunsku politiku obilježile štednja, znatne redukcije raznih subvencija, jamstava i posudbi, unutarnji dug Repubhke Hrvatske (državni aparat i fondovi) u prvih devet mjeseci 2001. godine, prema prosinačkom biltenu Hrvatske narodne banke, povećan je za 2,658 milijardi kuna te sada iznosi ukupno 24 milijarde kuna. Povećan je, prema istome izvoru, i inozemni dug i to za 5,5 milijardi kuna te je dosegnuo 44,2 milijarde kuna. Budući da su to podaci za prvih devet mjeseci prošle godine, a nakon toga bilo je još zaduživanja države na tržištima kapitala, dugovi su još i veći.

Kad se zbroji unutarnje i vanjsko zaduženje, ispada da je svaki građanin ove države dužan približno 15.000 kuna! Ili, da budemo u trendu, 2.050 eura. Dodajmo ovome da postoje i potencijalni dugovi. To su mogući dugovi na osnovi jamstava koje je za kredite država dala domaćim tvrtkama, a oni iznose 20,2 milijardi kuna.

Dok se državni aparat u lanjskoj godini zadužio ukupno 7,32 milijardi kuna, mirovinski i zdravstveni fond posudili su 1,15 milijardi kuna te su sada dužni ukupno 5,37 milijardi kuna. Država se, prema podacima HNB-a, na domaćem tržištu lani najviše zaduživala izdavajući trezorske zapise (1,88 milijardu kuna) te je njihova vrijednost dosegla ukupno 4,5 milijardi kuna. Još uvijek je najveća zaduženost u obveznicama 14,3 milijardi kuna.

Fondovi, koji su u 2001. godini za zaduženje najviše koristili kredite kod domaćih banaka, imali su smanjeni priljev sredstava u prvih devet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Istodobno, izdaci za.mirovine u rečenom razdoblju porasli su deset posto. U zdravstveni sustav prebačeno je 1,3 milijardi kuna, 31 posto manje nego lani, ali je otvoreno pitanje dospjelih, a nepodmirenih obveza HZZO-a, pa se proejenjuje da su obveze države u tom dijelu zapravo 2,1 milijardi kuna. Zanimljivo je da se unatoč započetoj reformi socijalnog sustava, u 2001. godini vrijednost socijalnih davanja, prema Biltenu HNB-a, povećala za sedam posto. Isto tako, Vlada nije uspjela u nakani izdatke za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama smanjiti za milijardu i pol kuna. Nakon negativnih reakcija, stalo se s otpuštanjima u vojsci i policiji, a nije došlo ni do primjene novih koeficijenata za plaće. Analitičari HNB-a procjenjuju da bi ušteda na plaćama mogla biti oko milijardu kuna.

Iz ovih podataka vidi se sva veličina potrebe da se Vlada još odlučnije upusti u kresanje javne potrošnje, discipliniranje mirovinskog i zdravstvenog fonda, kao i domaćih gospodarstvenika da uplaćuju ono što su obvezni prema državnom proračunu.

Vedran MARJANOVIĆ