SARAJEVO, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Zahtjev bosansko-hercegovačkog Interpola o raspisivanju međunarodne tjeralice za bivšim šefom Misije BiH pri UN-u u New Yorku Muhamedom Šaćirbegovićem novo je poglavlje u jednoj od najvećih afera koja je nakon rata potresla BiH diplomaciju. Spomenuti zahtjev upućen je još 21. prosinca prošle godine i malo je koga iznenadio.

Šaćirbegović je osumnjičen za pronevjeru ogromnih iznosa novca u vrijeme dok je vodio Misiju, a dosad se odbijao odazvati pozivima lokalnog pravosuđa da se pojavi pred sudom u Sarajevu i odgovori na optužbe. Zapravo, formalno mu poziv i nije uručen, jer je njegova američka adresa nepoznata, no Šaćirbegović, koji trenutno radi za jednu farmaceutsku tvrtku u New Yorku, je očito upoznat s postupkom protiv njega budući da je putem tiska poručio da se neće pojaviti pred sudom u BiH, jer ne vjeruje da bi mogao imati pošten proces. On se oglušio i na pismo bivšeg bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je zatražio objašnjenje o utrošku novca.

Iako se dugo špekuliralo o navodima da je Šaćirbegović nesavjesno trošio novac koji mu je stajao na raspolaganju, ozbiljnija istraga započela je tek nakon promjene vlasti u BiH. Prvo je u newyoršku Misiju otputovalo povjerenstvo Ministarstva vanjskih poslova, a zatim su objavljeni i rezultati istrage Financijske policije po kojima je riječ o iznosu od oko šest milijuna maraka koje su potrošene na neodgovarajući način. Tvrdi se da za najmanje dva i pol milijuna praktično nema pisanih tragova o načinu njihova utroška. Interpolov zahtjev upućen je po nalogu Županijskog suda u Sarajevu, a temeljem zahtjeva MUP-a Federacije BiH. Lokalne vlasti u BiH očekuju da bi Amerikanci mogli pozitivno odgovoriti na zahtjev za izručenje, premda je jasno da je mogućnost za takvo što umanjena činjenicom da Šaćirbegović, osim bosansko-hercegovačkog, posjeduje i američko državljanstvo. Inače, Muhamed Šaćirbegović svoju je »blistavu« karijeru u diplomaciju (prekinutu 1999. godine) imao zahvaliti i utjecaju svog oca u emigrantskim krugovima te njegovim bliskim vezama s Izetbegovićevim krugom koji je nakon 1990. godine preuzeo vlast u BiH.

Alenko Zornija