Vjesnik: 10. 01. 2002.

Hrvatska će ubuduće imati dvije civilne i dvije vojne tajne službe?

Postignut visok stupanj suglasnosti o setu zakona bitnih za najosjetljivije segmente izvršne vlasti: obavještajne službe i obranu / Usuglašen je prijedlog zakona o obrani, koji će uskoro u drugo saborsko čitanje / Predsjednik i premijer usuglasili su se i o prijedlogu modela ustroja obavještajno-sigurnosnih službi Vladine stručne skupine, koju je vodio Ozren Žunec

ZAGREB, 9. siječnja - Neki su mediji već izvijestili da je na sastanku predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana u Vili Weiss prošle subote, postignut visok stupanj suglasnosti o setu zakona bitnih za najosjetljivije segmente izvršne vlasti: obavještajne službe i obranu. Usuglašen je prijedlog zakona o obrani, koji će uskoro na drugo saborsko čitanje.

Prema tom prijedlogu, u miru bi na vrhu zapovjednog lanca vojske bio vrhovni zapovjednik, predsjednik Republike, potom ministar obrane, a treći u lancu bio bi načelnik Glavnog stožera (GS). U ratu bi predsjednik države mogao izravno davati zapovijesti načelniku GS-a, a ministar obrane bi o svemu bio obaviješten. Ministar obrane bi u ratu izravno odgovarao vrhovnom zapovjedniku. Načelnika GS-a, na prijedlog Vlade, imenovao bi predsjednik Republike na ograničeni mandat. Načelnik bi izravno bio odgovoran i vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane u svim pitanjima zapovijedanja i uporabe oružanih snaga u miru i ratu.

Prema Vjesnikovim izvorima, postignuta je suglasnost da se Uprava Vojne policije premjesti iz Ministarstva obrane u GS, a Sigurnosno-informativna služba (SIS) ostala bi u nadležnosti Ministarstva obrane.

Prema našim izvorima, budu li ove promjene ozakonjene saborskim izglasavanjem, otvara se mogućnost da dođe do promjena na čelu Uprave Vojne policije. Naime, dio medija, a i vojni krugovi bliski predsjedniku Mesiću, već duže traže od ministra obrane Joze Radoša da smijeni deset godina aktualnog načelnika Uprave Vojne policije Matu Laušića, zbog sumnji da nije sprečavao i progonio djelatnike Vojne policije koji su se navodno bavili kriminalom i ratnim zločinima. S tim u vezi posebno se apostrofira aktualno suđenje pripadnicima Vojne policije u slučaju splitskog vojnog zatvora Lora.

»Bude li Uprava Vojne policije pod nadležnošću Glavnog stožera, a načelnik Glavnog stožera ostane general Petar Stipetić, general Mate Laušić će biti smijenjen«, uvjerava nas izvor blizak Uredu Predsjednika. Zakon o obrani i strategija nacionalne sigurnosti u uskoj su vezi i, prema našem izvoru bliskom Vladi, postignut je visok stupanj suglasnosti o modelu ustroja obavještajno-sigurnosnih službi. Naš izvor tvrdi da su se timovi predsjednika Mesića i premijera Račana uglavnom složili s prijedlogom Vladine stručne skupine koju je vodio prof. Ozren Žunec. Taj prijedlog strategije nacionalne sigurnosti bio je zgotovljen još jesenas.

Prema njemu postojale bi dvije civilne i dvije vojne tajne službe.

HIS (Hrvatska izvještajna služba), koji je do sada djelovao u sklopu UNS-a (Ured za nacionalnu sigurnost), bio bi Vladina agencija koja bi se bavila inozemnom špijunažom. SZUP (Služba za zaštitu ustavnog poretka) je unutarnja tajna služba i također bi djelovao kao Vladina agencija. U Ministarstvu obrane nastavio bi raditi SIS, kao vojna kontraobavještajna služba, a iz Glavnog stožera u Ministarstvo obrane bila bi premještena Obavještajna služba. Obavještajna služba još je u kolovozu prošle godine, Uredbom Vlade o unutarnjem ustroju Ministarstva obrane, premještena iz GS-a u Ministarstvo obrane.

S obzirom na ovlasti predsjednika Mesića prema Prijedlogu zakona o obrani, njemu bi bio omogućen uvid u djelovanje tih vojnih tajnih službi.

Sve ove obavještajno-sigurnosne službe nadzirali bi Predsjednik i premijer kroz Vijeće nacionalne sigurnosti, koje bi, osim njih, još činili: potpredsjednici Vlade za unutarnju politiku i vanjsku politiku, ministri vanjskih i unutarnjih poslova, gospodarstva i financija, obrane, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ravnatelj ureda vijeća nacionalne sigurnosti, načelnik GS-a i članovi po pozivu.

Dosadašnji UNS, čiji je predstojnik Tomislav Karamarko, bio bi transformiran u Ured vijeća nacionalne sigurnosti. Taj Ured ne bi imao nikakve operativne obavještajne ovlasti i bavio bi se uglavnom analizom i administrativnim poslovima, te osiguravanjem provođenja odluka Vijeća nacionalne sigurnosti.

Kako nas uvjeravaju naši izvori u Vladi, Tomislav Karamarko se ne slaže s ovakvim preustrojem obavještajno-sigurnosnog sustava. Indikativno je da njega nije bilo na sastanku u Vili Weiss, iako je baš on u ime Ureda predsjednika dugo izrađivao, predlagao i pregovarao o modelu preustroja obavještajne zajednice. Neki su mediji spekulirali da je već podnio ostavku predsjedniku Mesiću, na što je Mesić u izjavi za naš list rekao da ta ostavka još nije došla do njega - kad je vidi, prvo će razgovarati s Karamarkom.

Na pitanje Vjesnikovog novinara je li točno da je predstojnik UNS-a podnio ostavku, u UNS-u su nam, dan prije sastanka u Vili Weiss, rekli da je predstojnik na službenom putu, da ne mogu do njega i da ne mogu ništa komentirati. Neslužbeno smo od jednog sudionika sastanka u Vili Weiss doznali da je Tomislav Karamarko na jednomjesečnom studijskom putovanju u SAD-u, te da će se vratiti kad strategija nacionalne sigurnosti bude u saborskoj proceduri. Naš sugovornik ističe da će Karamarko tek tada podnijeti ostavku jer mu neće odgovarati mjesto ravnatelja Ureda vijeća nacionalne sigurnosti, koje zapravo ne nosi moć kakvu je dosad imao kao predstojnik UNS-a.

Željko Peratović