V
ečernji list: 11. 01. 2002.OVE GODINE HRVATSKA MORA VRATITI 9,9 MILIJARDI KUNA INOZEMNOG DUGA
Vanjs
ki dug narast će na 12 milijardi dolaraCrkvenac: Hrvatska se ne mora bojati argentinske krize
Hrvatska sve lakše izvršava svoje financijske obveze prema inozemstvu i usporava dalje zaduživanje, tvrdi ministar financija dr. Mato Crkvenac i nudi podatke koji će to potkrijepiti. Dok je prirast vanjskog duga u 2000. godini bio 1,1 milijardu dolara, prošle je godine vanjski dug povećan oko 400 milijuna dolara, a ove će godine porasti 230 milijuna dolara.
Ukupan javni dug povećan je u 2000. 5,9 milijardi kuna, prošle godine 3,8 milijardi, a ove se godine ne bi smio povećati više od 1,9 milijardi kuna.
Ove će godine teret otplate vanjskog duga i nominalno biti manji nego prošle. Dok je, naime, u 2001. godini Hrvatska morala otplatiti stranim vjerovnicima, što glavnice, što kamata, 11,1 milijardu kuna, ove godine ukupne su otplate 9,9 milijardi kuna. Nema bojazni da bi se Hrvatskoj mogla dogoditi kriza s otplatom duga kroz kakvu prolazi Argentina, tvrdi ministar financija, ali odmah dodaje kako će
se njegova ekipa i te kako baviti time da se porast zaduženosti uspori. Inozemni dug od ukupno 11,6 milijardi dolara dosiže 56 posto bruto domaćeg proizvoda. Na otplate duga odlazi 27,5 posto izvoza, a to je u prihvatljivim granicama, kaže ministar financija, ali će se ipak strogo paziti na rast zaduživanja, u odnosu prema izvozu i gospodarskom rastu. Iduća je briga, da zaduživanje bude usmjereno u razvojne svrhe, što znači da nositelj duga sve više mora biti poduzetnički sektor.Najveći teret ovogodišnje otplate duga od ukupno 9,9 milijardi kuna na naplatu dospijeva u prvom tromjesečju, kad treba vratiti 5,7 milijardi kuna. U prvom je kvartalu i dotok novca od izvornih prihoda države u pravilu tanji nego idućih mjeseci. Stoga ministar financija planir
a 21. siječnja započeti plasman obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura, namijenjenih europskim financijskim tržištima. Tim će se novcem isplatiti kupce prvih hrvatskih obveznica iz emisije plasirane 1997. godine na 5 godina. Sada na naplatu dospijeva ukupno 2,7 milijardi kuna, a u manjim iznosima tijekom prvog kvartala državnu će blagajnu teretiti vjerovnici Londonskoga kluba (sa 407 milijuna kuna glavnice i 96 milijuna kamata), te vjerovnici okupljeni u Pariškom klubu koji očekuju otplatu ukupno oko 240 milijuna kuna. Veća stavka u ukupnim otplatama na početku su ove godine i 593 milijuna kuna obveza po staroj deviznoj štednji.Novim plasmanom obveznica namijenjenih europskom tržištu država se zadužuje da bi otplatila obveze stvorene prije pet godina, ali sada pod povoljnijim uvjetima. Kad se Hrvatska prvi put pojavila na vanjskom tržištu nudeći obveznice, sigurno nije mogla ostvariti takve uvjete kakve može sada, pošto je počeo novi ciklus ekonomskog rasta, a uz očuvanu stabilnost.
Da bi se financijske obveze ispunjavale po planu, Ministarstvo financija priprema još jednu emisiju obveznica za vanjske kupce, vjerojatno sredinom godine, u visini 2,5 do 3 milijarde kuna. Domaćem će tržištu biti ponuđeno oko 2 milijarde kuna vrijednih obveznica. Uz devizne rezerve od 4,6 milijardi dolara u Centralnoj banci i oko tri milijarde dolara u bankarskom sustavu, s kakvima bi se odmah moglo pokriti dvije trećine ukupnog vanjskog duga, ministar financija i guverner centralne banke imaju doduše svojih velikih briga, ali to sigurno nisu argentinske brige.
Deana Knežević