Novi list: 13. 01. 2002.

U PREUSTROJU ORUŽANIH SNAGA NAŠI ZAPADNI SUSJEDI OTIŠLI SU MNOGO DALJE

Hrvatska otpušta vojnike, Slovenija zapošljava nove

Nakon što su broj pripadnika rezervnog sastava smanjili za 30.000, Slovenci su zaposlili 270 novih časnika. Za zbrinjavanje viška vojnika Vlada Federacije BiH osigurala je polovinu potrebnih sredstava

ZAGREB/LJUBLJANA/SARAJEVO - I dok se za sada zna da će hrvatske Oružane snage u konačnici brojiti 25.000 zaposlenih, a ove ih je godine manje za tri tisuće, slovenska je vojska u svom preustroju otišla puno dalje smanjivši broj svojih pripadnika sa 76.000 na 47.000. Kako doznajemo, uglavnom je riječ o pripadnicima rezervnog sastava, dok je do kraja 2001. godine zaposleno 270 novih časnika za potrebe 10. motorizirane bojne koja se priprema za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama.

Do kraja preustroja planiranog do 2007. godine slovenska će vojska imati oko 26.000 pripadnika, što će zahtijevati i povećanje troškova namijenjenih obrani. Prošle je godine Ministarstvo obrane Slovenije dobilo 1,46 posto bruto-društvenog proizvoda, a ove bi se godine za vojsku trebalo izdvojiti 1,51 posto BDP-a. Načelnik Glavnog stožera Vojske Slovenije Ladislav Lipič kao važne elemente slovenskog uključivanja u međunarodne operacije, sukladno NATO-standardima, navodi i pojačanu suradnju njegove vojske sa SFOR-om u BiH.

Istovremeno ovih je dana među pripadnicima Vojske Federacije BiH provedena anketa o smanjenju oružanih snaga i njihovih troškova, a njezini rezultati pokazuju kako su vojnici svjesni tih potreba. Naime, više od polovice profesionalnih pripadnika hrvatske sastavnice Vojske Federacije BiH izrazilo je spremnost dragovoljno napustiti vojnu službu ako im federalne vlasti osiguraju otpremninu kojom bi mogli započeti neki drugi posao.

Prema mišljenju federalnog ministra obrane Mije Anića onima koji se odluče dragovoljno napustiti vojsku trebalo bi se osigurati 10.000 DEM za “novi početak”, ali bošnjačka strana drži da bi bolje bilo uložili' financijska sredstva u razvijanje posebnih programa zapošljavanja, nego bivšim vojnicima izravno dati novac. Međutim, postoje i strahovi da bi to moglo dodatno usporiti proces smanjenja vojske, koja će i ovaj mjesec imati poteškoće s isplatom plaća za polovinu svajih pripadnika.

Za zbrinjavanje viška vojnika Vlada Federacije BiH osigurala je polovinu potrebnih sredstava, dok se o drugoj polovini pregovara s vladama pet zemalja spremnih na donacije potrebnog novca.

I hrvatsko Ministarstvo obrane još od NATO-a čeka ratifikaciju svog prijedloga programa zbrinjavanja viška zaposlenih, na osnovi kojeg bi se mogli očekivati krediti Svjetske banke, te donacije nekih zemalja.

Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ