Vjesnik: 17. 01. 2002.

U 2001. tek 750 korisnika socijalne pomoći više nego godinu prije!

Najviše se povećao broj onih koji su iskoristili jednokratnu pomoć za plaćanje ogrjeva - čak 659 posto / Za 40 posto porastao broj korisnika pomoći za podmirenje pogrebnih troškova, a jedino manje onih koji su tražili jednokratnu pomoć za nabavu odjeće i obuće / Brojke iz 2001. mogle bi biti pokazatelj da se zaustavlja trend porasta broja siromašnih

ZAGREB, 16. siječnja - U dvije godine mandata Račanove vlade, troškovi za isplatu različitih naknada iz sustava »čiste« socijalne skrbi porasli su približno 380 milijuna kuna. Broj korisnika pomoći za uzdržavanje, doplatka za pomoć i njegu, pomoći u hrani, za kupnju odjeće, obuće, te podmirenje troškova stanovanja i niza drugih povećao se 45 posto.

Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, na kraju HDZ-ova mandata, u prosincu 1999. jedno od prava u socijalnoj skrbi iskoristilo je 213.988 građana, dok je u istom mjesecu 2001. čak 311.430 građana potražilo novčanu pomoć. Zanimljivo, porast broja korisnika socijalne pomoći dogodio se uglavnom 2000. godine. Naime, potkraj te godine zabilježeno je 310.675 korisnika nekog od prava, dok ih je potkraj 2001. bilo samo 755 više!

To pokazuje da se povećanjem osnovice za utvrđivanje prava s 350 na 400 kuna, koje vrijedi od ožujka prošle godine, nije povećao broj korisnika - što se očekivalo od te mjere, već se »samo« poboljšao standard onih koji su već pripadali među korisnike prava.

Gledano pojedinačno po raznim oblicima prava, najviše se povećao broj onih koji su iskoristili jednokratnu pomoć za podmirenje troškova ogrjeva. U 2001. to pravo iskoristilo je 30.957 građana, a 1999. tek 1866, pa je riječ o povećanju od čak 659 posto. No, upravo kod tog prava u 2001. bilježi se pad korisnika u odnosu na 2000. godinu. Slično je i s brojem korisnika jednokratne materijalne pomoći za razne namjene. U prosincu 2001. bilo je približno 19 posto više korisnika tog prava nego u isto vrijeme 1999. U istom razdoblju, za 40 posto porastao je broj korisnika pomoći za podmirenje pogrebnih troškova, a pad se bilježi jedino kad je riječ o jednokratnoj pomoći za nabavu odjeće i obuće. To je pravo 2001. iskoristilo oko pet posto manje korisnika nego 1999. godine.

Kad je riječ o redovnim, mjesečnim naknadama, najviše je porastao broj korisnika doplatka za pomoć i njegu u kući. Takvu pomoć mogu ostvariti osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju zbog kojih se ne mogu same brinuti o sebi. Broj korisnika tog prava porastao je približno 74 posto: 1999. bilo ih je oko 17.500, godinu kasnije približno 23.300, a 2001. godine 30.624 korisnika. Porast korisnika bilježi se i kad je riječ o različitim oblicima pomoći za uzdržavanje, koja se odobrava u sličnoj situaciji kao i doplatak. Broj korisnika pomoći u prosincu 2001. bio je 34 posto veći nego u istom mjesecu 1999. godine.

Veći trošak u ta dva segmenta može se ocijeniti i pozitivnim, s obzirom na nastojanje države da što više starijih i(li) nemoćnih građana ostane u svojoj sredini.

Kad je u pitanju povećanje broja korisnika drugih naknada, treba biti oprezan - to ukazuje da je u zemlji više siromašnih nego 1999. No, brojke iz 2001. (s obzirom i na povećanje osnovice za utvrđivanje prava) mogle bi biti pokazatelj da se zaustavlja trend rasta broja siromašnih.

Više djece i starijih u udomiteljskim obiteljima i institucijama

Usporedba između dva prosinca - onog 1999. i prošlogodišnjega - pokazuje da je država lani više trošila i na smještaj osoba u ustanove socijalne skrbi, ili obitelji udomitelja. U obitelji udomitelja potkraj 1999. godine bilo je 2261, a lani 2446 djece. Na kraju 1999. udomitelje je imalo i 1796 starijih osoba, a potkraj prošle godine u obiteljima je bilo njih 2221.

Država plaća i dio troškova smještaja djece ili starijih u domove, što se također povećalo. No, konačne brojke još nisu poznate pa se mogu uspoređivati samo podaci iz 2000., koji pokazuju da je u toj godini bilo 11,5 posto više starijih osoba kojima je država u cijelosti ili djelomično pokrivala troškove smještaja u domu umirovljenika. Isto tako, bilo je gotovo 16 posto više djece i mladih smještenih u nekoj od ustanova.

Marijana Matković