Vjesnik: 19. 01. 2002.

Ubojica Reihl-Kira podnio kaznenu prijavu protiv petero ustavnih sudaca

Jasna Omejec, Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević prijavljeni su zbog nesavjesnog rada u službi, kaže Nediljko Rešetar, odvjetnik Antuna Gudelja / Rešetar smatra da ustavni suci nisu mogli prihvatiti ustavnu tužbu Jadranke Reihl-Kir o obnovi postupka budući da je ona bila oštećena stranka, a i njezina tužba bila je preuranjena

OSIJEK, 18. siječnja - Osječki odvjetnik Nediljko Rešetar uime svoga branjenika Antuna Gudelja u petak je podnio kaznenu prijavu zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu protiv petero sudaca Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo nesavjesnog rada u službi prijava je podnesena protiv sudaca Jasne Omejec, Marijana Hranjskog, Ivana Matije, Ivana Mrkonjića i Vice Vukojevića.

Oni su u ožujku prošle godine, prihvativši ustavnu tužbu Jadranke Reihl-Kir, ukinuli pravomoćnu presudu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske donesenu 22. svibnja 1997. kojom je na Gudelja bio primijenjen Zakon o općem oprostu.

Naime, Rešetar smatra da je tužba Jadranke Reihl-Kir, udovice ubijenog načelnika Policijske uprave osječko -baranjske, bila preuranjena jer ona u vrijeme podnošenja tužbe, u lipnju 1997. kao oštećena nije mogla biti stranka u postupku, pa ju je Ustavni sud trebao odbaciti.

Gudelj je ujesen 1991. na južnoj nadzornoj točki između Osijeka i Tenje s 28 metaka izrešetao automobil u kojem su, uz Josipa Reihl-Kira, bili i potpredsjednik Izvršnog vijeća općine Osijek Goran Zobundžija, općinski vijećnik Milan Knežević i predsjednik Mjesne zajednice Tenja Mirko Tubić. Reihl-Kir, Knežević i Zobundžija odmah su preminuli, a Tubić je teško ranjen. Gudelj je nakon toga pobjegao u Australiju (gdje i danas živi s obitelji) pa je 1994. u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora.

Dvije godine kasnije odlučio se vratiti u Hrvatsku i stati pred lice pravde. Uhićen je na frankfurtskom aerodromu dok je čekao let za Zagreb, jer je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica i izručen je hrvatskom pravosuđu. U obnovljenom sudskom postupku uslijedio je preokret jer je Gudelj oslobođen optužbe nakon što je Vrhovni sud na njega primijenio Zakon o oprostu.

No, Ustavni sud Republike Hrvatske poništio je tu pravomoćnu presudu prihvativši tužbu Jadranke Reihl-Kir, pa je cijeli predmet vraćen osječkom Županijskom sudu.

»Takvom odlukom sudaca Ustavnog suda povrijeđene su brojne odredbe Zakona o kaznenom postupku, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Poslovnika Ustavnog suda i samog Ustava«, istaknuo je Rešetar. Objasnio je da prema Zakonu o kaznenom postupku, oštećenik (u ovom slučaju Reihl-Kirova udovica) nije ovlašten podnositi zahtjev za obnovu postupka. Rešetar smatra da su time što su se suci Ustavnog suda pozvali na odredbe ZKP-a o obnovi postupka »neosnovano i grubo kršena ustavna prava Antuna Gudelja«.

Budući da Gudelj ima australsko državljanstvo, kaznena prijava proslijeđena je i pravosudnim tijelima u Australiji. Naime, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa u svibnju prošle godine zatražilo je od Canberre njegovo izručenje.

Maja Sajler

Državni odvjetnik neće prihvatiti Gudeljevu prijavu

ZAGREB, 18. siječnja - Iz izvora bliskih Ustavnom sudu doznajemo da Gudeljeva prijava nema nikakav značaj. Naime, prema zakonu, suci Ustavnoga suda ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Osim toga, ustavni suci imaju imunitet, i to jači nego suci redovnih sudova pa je zbog toga otežano pokretanje kaznenih postupaka protiv njih. Izvori bliski Ustavnom sudu stoga prognoziraju da državni odvjetnik ni u kojem slučaju neće prihvatiti prijavu Gudeljeva odvjetnika protiv petero sudaca Ustavnoga suda.

B. B.