Vjesnik: 30. 01. 2002.

Fižulić: »Ako pobijedi, Budiša treba ući u Vladu, ali ne nužno na mjesto zamjenika premijera«

Uvođenje veta u najmanju je ruku dvojbeno. Ne vjerujem da bi nas dvostruka kontrola oslobodila pogrešaka. Bitno je da svaka stranka koalicije utvrdi način donošenja odluka koje obavezuju i članove izvršne vlasti na određeni način ponašanja

ZAGREB, 29. siječnja - S ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem razgovarali smo uoči subotnjeg sabora HSLS-a o odnosima u stranci i vladajućoj koaliciji, kao i posljedicama nestabilnosti pojedinih stranaka na rad Vlade, ali i investicijske klime.

• Posljednja se prepucavanja unutar HSLS-a odražavaju i na stabilnost Vlade. Kako Vlada funkcionira u ovakvim uvjetima i koliko se to odražava na potencijalnu investicijsku klimu?

- U najmanju ruku dio svog radnog vremena morate koristiti na stvari koje su izvan djelokruga rada Vlade. Vladu dekoncentrira bilo kakva politička nestabilnost uzrokovana reagiranjima ili načinom rada čelništva pojedinih stranaka. Uvijek je daleko opasnije utječe li ta politička nestabilnost na to kako inozemni partneri percipiraju Hrvatsku. Bio bih sretan da koalicija odradi posao do kraja i da odnosi u koaliciji omogućuju Vladi da efikasno radi. To nije pitanje samo HSLS-a, jer je bilo mnogo primjera gdje su i čelnici drugih stranaka imali političkih ispada koji su štetili odnosima u koaliciji i efikasnosti Vlade i nepotrebno su se politizirale teme koje to nisu zasluživale.

• Dražen Budiša se treći put kandidira za predsjednika HSLS-a, najavljuje da će, pobijedi li, neki ministri iz HSLS-a, osobito zamjenik premijera Goran Granić, morati otići. Kako ćete se vi postaviti u toj situaciji, hoćete li vratiti stranci mandat, podnijeti ostavku ili pokušati ostati ministrom?

- Zaboravlja se da su još u srpnju prošle godine svi članovi izvršne vlasti, ne samo ministri nego i zamjenici i pomoćnici, Velikom vijeću HSLS-a ponudili mandate na raspolaganje. Takva pisana odluka postoji i uvijek se mogla i može aktivirati. Nakon što se konstituiraju nova tijela stranke, Malo i Veliko vijeće, pristojno je da svaki član izvršne vlasti ponudi svoj mandat na raspolaganje. Ponajprije zato što se nalazimo na polovici mandata i potrebno je analizirati rad svih članova Vlade.

Bez analize pojedinačnog doprinosa uspješnosti Vlade ne može se jasno ni odrediti pozicija HSLS-a u izvršnoj vlasti. Osobno ću se podrediti odluci stranačkih tijela.

Kao jedan od utemeljitelja HSLS-a, mnogo sam vremena proveo radeći u stranci i ponajprije mi je cilj da HSLS i dalje bude faktor stabilnosti u vladajućoj koaliciji. Cilj mi je da sve što je Vlada dobro napravila valorizira i biračko tijelo na idućim izborima i da ne dođe do usporavanja eurointegracijskih procesa jer bi to bilo porazno za brži razvoj Hrvatske.

• U slučaju Budišine pobjede, gotovo je sigurno da će on na mjestu zamjenika premijera zamijeniti Gorana Granića. Što će Vlada izgubiti Granićevim odlaskom?

- Sve je to još vrlo neizvjesno, jer ne znamo tko će na HSLS-ovom saboru pobijediti. Teško je bez članstva u Vladi kvalitetno obnašati dužnost predsjednika stranke. Taj smo problem imali na samom početku, kad sam se osobno zalagao za to da Budiša bude i član Vlade. Postane li predsjednikom HSLS-a, očekujem da će ući u Vladu. O poziciji će odlučiti pregovori HSLS-a, premijera i drugih koalicijskih partnera. No to nije nužno mjesto zamjenika premijera.

Vlada ne mora nužno drugu polovicu mandata odraditi u istom sastavu niti u istom ustrojstvu. Možda dođe do drugih kombinacija. Ima cijeli niz nepoznanica. Važno je, međutim, na to ne gubiti vrijeme. Ako ćemo idućih nekoliko mjeseci razmišljati koje kadrovske promjene povući, to će bitno usporiti i reforme koje Vlada provodi.

• Nagađa se da bi Granić mogao otići na mjesto predsjednika Uprave Ine. Kako to komentirate?

- U novinarstvu i politici to se zove puštanje probnih balona. Poznavajući Gorana Granića, kad bi kojim slučajem odlazio iz Vlade, sumnjam da bi odlazio na mjesto predsjednika Uprave Ine.

• Odlazi li u HEP?

- Ne vjerujem.

• Budiša prigovara lošem funkcioniranju Vlade i zalaže se za to da tri glavne stranke u koaliciji imaju pravo veta na Vladine odluke u pripremnoj fazi. Kako bi Vlada tada funkcionirala?

- Uvođenje veta u najmanju je ruku dvojbeno. Ne vjerujem da bi mehanizam stranaka ili Sabora spriječio Vladu da povremeno donosi odluke koje mora povući. I Sabor je kadar donositi zaključke ili odluke kojima obvezuje Vladu da čini stvari koje su nemoguće. Sabor je, primjerice, donio zaključak na prijedlog HSP-a, uz podršku i saborske većine, da se mora uvesti carinska stopa nula na sve automobile bez obzira na porijeklo. Taj je zaključak besmislen jer smo Sporazumom sa EU-om već dali carinsku stopu nula. Ako bismo ipak tako postupili, kad budemo ulazili u EU morali bismo uvesti carinsku stopu od 10 posto na uvoz azijskih automobila, a te bi zemlje onda imale pravo od nas tražiti kompenzaciju.

Ne vjerujem da bi nas dvostruka kontrola oslobodila pogrešaka. Bitno je da svaka stranka koalicije utvrdi način donošenja odluka koje obavezuju i članove izvršne vlasti na određeni način ponašanja. To je osnovni problem. Kako riješiti problem funkcioniranja HSLS-a, koji je dio vladajuće koalicije, i članova izvršne vlasti.

• Budiša se zalaže i za ukidanje mjesta potpredsjednika i zamjenika predsjednika Vlade, koji prema njegovim riječima funkcioniraju kao nadministri u Vladi. Jesu li ta mjesta zaista suvišna i jeste li vi ograničeni činjenicom da postoji i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo?

- Kad smo na početku 2000. odlučivali o kompoziciji Vlade, radi ravnopravnosti ministarstava napustili smo koncept HDZ-a i državnih ministarstva kad su pojedini ministri istodobno bili i potpredsjednici Vlade. Ni jedan od ta dva modela nije idealan. Odnos između potpredsjednika i ministara unutar koordinacije ovisi zapravo o njihovim osobnim odnosima, jer koordinacija može težiti da stvara vlastiti paralelni aparat. Ako dolazi do različitog promišljanja rješavanja određenih problema, pitanje je tko je zapravo u pravu, potpredsjednik ili ministar koji obuhvaća određeni resor. No dok god pristajete biti članom tog tima, smatrate da je politika koja se provodi i vaša politika.

Onog trenutka kad količina razmimoilaženja postane tolika da to više ne možete pokrivati, ostaje samo da se povučete iz tog tima. Normalno, kada i stranka osjeti da se više ne provodi politika za koju se ona zalaže, ima se pravo povući iz takvog koalicijskog dogovora.

• Kakva su vaša iskustva s potpredsjednikom Linićem?

- Bilo je na početku mnogo problema dok se nismo navikli jedan na drugoga. Ukupno sam zadovoljan. Kao ministar gospodarstva nisam bio natjeran da radim poslove koje osobno ne prihvaćam. I sad stojim iza svih svojih odluka. Druga je stvar jesam li se intimno slagao sa svime što su radili drugi ministri ili Vlada.

• Ponovno se traži da članovi Vlade izađu iz svih upravnih i nadzornih odbora. Je li to provedivo?

- Nije tako jednostavno odgovoriti na to pitanje. Pitanje je o kojim se društvima radi. Za mene je mnogo veći problem tko sve sjedi u onih 300 trgovačkih društava iz portfelja Fonda za privatizaciju i na koji način članovi tih NO-a - koji primaju naknadu, za razliku od nas iz izvršne vlasti koji ne primamo nikakvu naknadu za rad u NO-u - shvaćaju svoju dužnost, odnos prema vlasniku i provođenju volje vlasnika i kakav odnos imaju prema upravama. Sjediti u NO-u, a ne znati čitati račun dobiti ili bilancu stanja je besmislica. U Hrvatskoj se uvriježilo, još iz doba HDZ-a, da je mjesto u NO-u nešto što ti pripada jer si politički podoban i da je to sasvim zgodna sinekura. Dio ljudi koji se bave politikom očekuje da ih politika nagradi zato što su neko vrijeme pripadali određenoj političkoj ideji ili stranci.

To je problem koji je i na početku mandata ove vlade bio i te kako izražen, kad su se stranke natjecale koja će poslati veći broj članova ili aktivista na određene položaje. Tek kasnije smo uvidjeli kakva je zabluda bila s mjestom pomoćnika ministra, koje je primarno stručno, a koje smo na početku mandata pretvorili u političko. Tek se kasnije za to mjesto počeo raspisivati natječaj.

Očekujem da uprave proanaliziraju isplativost spajanja NN-a i Vjesnika

• U javnosti se u posljednje vrijeme spekulira o spajanju Vjesnika i Narodnih novina. Kako gledate na tu opciju?

- U Hrvatskoj ne može ništa proći, a da se istog trenutka ne ispolitizira i da se ideja koja treba biti analizirana i osporena s nekakvim pokazateljima opravdanosti ili neopravdanosti unaprijed odbaci. Takav je bio slučaj sa spajanjem i koncentracijama u brodogradnji i s Narodnim novinama i Vjesnikom. I jedno i drugo su tvrtke u stopostotnom državnom vlasništvu. U susjednoj Austriji ozbiljan dnevni list ima istodobno prilog kakav su u nas Narodne novine. Za očekivanje bi bilo da uprave i nadzorni odbori naprave analizu toga kakva bi sinergija izašla iz spajanja. Ako nema nikakve uštede, ako nema nikakva boljitka za vlasnika, onda ta ideja ne drži vodu. Riječ je o gospodarskoj i financijskoj činjenici koju treba osporiti ili dokazati. U nas se i to ne može ako se ne uvede politika, nekakve zakulisne igre i određena podmetanja. Nisam ni za niti protiv.

Darko Markušić