Vjesnik: 01. 02. 2002.

Račan će radije na izbore nego nastaviti s natezanjima

Račan nema namjeru još dugo biti premijer po kojem više udaraju koalicijski partneri nego opozicija / Račanov krug procjenjuje da je 60 posto šansi na strani opstanka vlade, a 40 posto vuče k izborima koji bi se mogli dogoditi prije ljeta / Još nije odbačena ni ideja o manjinskoj vladi, koja bi se samo uvjetno tako mogla zvati jer bi imala dovoljno glasova HSLS-ovih zastupnika iako je Budiša ne bi podržao

ZAGREB, 31. siječnja – U Banskim dvorima prevladava stav da će veljača za Vladu biti teža nego prošli srpanj, kad se u Saboru glasovalo o povjerenju Vladi. Tada je Dražen Budiša isprovocirao krizu Vlade zbog njene odluke da se Haagu izruče generali optuženi prema zapovjednoj odgovornosti. Saborski zastupnici iz redova HSLS-a tada su se podijelili i Vlada je dobila dovoljno glasova. Kako će se rasplesti aktualna kriza čiji je glavni kuhar opet Budiša, ali ju je začinio i Zlatko Tomčić, znat će se vrlo brzo.Prema informacijama iz kruga bliskog premijeru, Račan nema namjeru još dugo biti premijer Vlade po kojoj više udaraju koalicijske stranke nego opozicija. Kolike su šanse za opstanak Vlade danas je teško procijeniti. Iz kruga bliskog Račanu nedavno se čula procjena da je 60 posto šansi na strani opstanka vlade, a 40 posto vuče k izborima, koji bi se mogli dogoditi prije ljeta.

Dvije vrlo važne odluke znat će se već u petak i subotu. U subotu će HSLS izabrati novog predsjednika, a u petak će Haaški sud odlučivati o molbi generala Rahima Ademija da se nastavi braniti sa slobode.

Pobijedi li Budiša Jozu Radoša, kao što predviđa većina analitičara, Račan s njim namjerava pregovarati prije svega na temelju izjašnjavanja o svakoj pojedinoj točki programa Vlade. Haag će tu, sasvim sigurno, igrati veliku ulogu.

Ako Ademiju bude omogućena obrana sa slobode, bit će to velik poen za Račana. On, naime, odlučno odbija zaoštriti odnose s Haagom jer bi to, uvjeren je, značilo i međunarodnu izolaciju (i političku i gospodarsku) zemlje koja se tek počela izvlačiti iz krize. Odluči li Haag Ademija i dalje držati u pritvoru, nakon što je pustio neke krupne zvjerke iz srpskog i bosanskog tabora, već uzdrmana Vlada mogla bi se naći na rubu ponora, jer bi to dodatno osnažilo Budišu koji zahtijeva otkazivanje poslušnosti Haagu.Bez obzira na užarenost haaške teme, u Banskim dvorima podsjećaju da je Budiša na tom polju jednu bitku već izgubio. Upravo na srpanjskom glasovanju temelje se i kalkulacije o tzv. manjinskoj vladi, vladi koja ne bi imala podršku predsjednika HSLS-a, ali bi dovoljno zastupnika te stranke glasovalo za nju u Saboru. No to je, čini se, samo rezervna karta Račanova kabineta.

Osnovno je pitanje, tvrdi se u Banskim dvorima, može li Vlada petorke ostvariti program koji su njeni čelnici zajedno zacrtali prije dvije godine. Da bi to uspjela, vrlo brzo mora ugasiti sve vatre, jer vrijeme odmiče, a koalicija je dosad izgubila previše vremena na politiziranje i međustranačka natezanja. Račanova poruka je kratka i jasna: ako se ovakvi odnosi u koaliciji pretvore u trajno stanje, ja perem ruke i odlazim.

Račan tako lopticu odluke vraća partnerima, prije svega Budiši i Tomčiću. Na njima je tako da ocijene mogu li na prijevremenim izborima i u nekoj novoj koaliciji dobiti više nego što imaju sada. Onako usput, šalje se i upozorenje da je vrlo upitan smisao prijevremenih izbora dok još za berbu nisu sazreli plodovi nekih projekata koji su Vladi, prema ispitivanjima javnog mnijenja, donijeli značajne pozitivne poene kod građana.

Sanja Kapetanić