Novi list: 05. 02. 2002.

SPORAZUM S MMF-om Uoči dolaska Misije MMF-a ponovno se otvara rasprava o tome treba li Hrvatskoj patronat

Političari i ekonomisti traže od Vlade saborsku raspravu o sporazumu

Hrvatskoj nedostaju ozbiljni političari, poslodavci i sindikati jer da ih imamo, ne bi nam trebao MMF, kaže dr. Željko Lovrinčević

Piše: Jadranka Šević

ZAGREB - Neposredno uoči dolaska Misije MMF-a, koja u Zagreb stiže sutra da bi dala završnu ocjenu 14-mjesečnog stand-by aranžmana potpisanog u ožujku 2001., u javnosti se ponovno pokreće rasprava o tome treba li nam uopće sporazum.

Mišljenja su podijeljena. Radikalniji ekonomisti, među kojima je dr. Mate Babić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da nam sporazum sa MMF-om treba isključivo zbog kreditnog rejtinga i daljnjeg inozemnog zaduživanja, a Hrvatskaje s dugom od oko 12 milijardi dolara već na rubu prezaduženosti. Druga skupina ekonomista smatra da je MMF dežurni krivac i "alibi" za politički nepopularne poteze i kukakvičluk sadašnje Vlade. No, i jedni i drugi, i većina saborskih zastupnika, slažu se da bi šadašnji sporazum svakako trebao otvoreno raspraviti u Saboru.

Previsoka cijana prekida

Podsjetimo da je dr. Mate Granić zajedno s Matom Arlovićem i skupinom saborskih zastupnika bio spreman prošle godine pokrenuti i sudski postupak pred Ustavnim sudom protiv Vlade koja je sporazum s MMF-om potpisala bez odluke Sabora. Ivan Šuker iz HDZ-a smatra i danas da je smanjenje plaća i otpuštanje djelatnika državne uprave, kao i prava branitelja, bio uvjet MMF-a. Kako taj sporazum direktno utječe na standard i život građana Hrvatske, logično je da se o njemu raspravlja u Saboru. Prema njegovim riječima, iz sporazuma se ne može iščitati što je Hrvatska osim kreditnog rejtinga dobila kao direktnu financijsku pomoć, a prije potpisivanja novog sporazuma trebalo bi jasno reći što smo njime dugoročno dobili, a što izgubili.

Dr. Mladen Vedriš ističe da bi prekidanje suradnje s MMF-om imalo za Hrvatsku previsoku cijenu. To bi dovelo do poskupljenja kapitala za investicije, ali i uvjeta refinanciranja dugova, tj. plaćanja starih obveza novim kreditima. Već ove godine platit ćemo oko 600 milijuna dolara kamata.

‘Trgovci čarobnih, brzih rješenja'

Prema njegovim riječima, političari pogrešno prestavljaju MMF kao dežurnog tutora ili žandara jer kad nam MMF kaže da treba smanjiti javnu potrošnju, on nam ne govori i kako to napraviti.

- Opravdan je strah da bi Vlada bez čvrstog okvira, a njega daje upravo i suradnja s MMF, podlegla šarmu "trgovaca čarobnih, brzih, rješenja" i pošla putem koji vodi u neizvjesnost - naglašava dr. Đuro Njavro.

- Hrvatskoj nedostaju ozbiljni političari, poslodavci i sindikati jer da smo dovoljno homogeni i imamo jasne stavove o tome što želimo, ne bi nam trebao MMF - naglasio je dr. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

MMF ima 30 aktivnih sporazuma

MMF je lani imao 30 aktivnih financijskih sporazuma, a njihovi se razni oblici financijskih aranžmana među 183 zemlje danice procjenjuju na oko 272 milijarde dolara. Po visni aranžmana lani su prednjačile Argentina sa 5,18 milijardi SDR-a (specijalnih prava vučenja) te Turska sa 5,78 milijardi SDR-a. Od svih tranzicijskih zemalja Europe, aktivne sporazume imaju samo Latvija, Makedonija, Hrvatska i Jugoslavija.