Vjesnik: 05. 02. 2002.

Umirovljenici ostaju bez 100 kuna dodatka i šest posto?

Ako dodatak postane dijelom mirovinske osnovice, to bi državu moglo stajati dodatnih stotinjak milijuna kuna godišnje / Pitanje je ima li novca i za to, uz troškove za mirovinsku reformu / Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina, bez dodatka, sada je 1494,80 kuna, što je samo 40,3 posto prosječne plaće u Hrvatskoj

ZAGREB, 4. veljače - Hoće li potkraj ove godine umirovljenici izgubiti 100 kuna dodatka i šest posto od mirovine za lipanj 1998. ili će se isplata nastaviti na isti ili neki drugi način? Konačna će se odluka vjerojatno znati tek kad se definira proračun za 2003. godinu. Tako su na Vjesnikovo pitanje odgovorili u Ministarstvu financija.

Sličan smo odgovor dobili i od glasnogovornika Ministarstva rada Darka Stazića. Jedino čvrsto obećanje koje su na toj adresi zasad spremni dati su riječi ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da će se »osobno zauzeti da standard današnjih umirovljenika od početka 2003. godine ne bude umanjen za taj dodatak«.

Riječ je o dodatku kojim je bivša, HDZ-ova vlada 1998. godine pokušala riješiti zahtjev iz Odluke Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998. Njome je Ustavni sud tražio da mirovine budu na razini koja bi umirovljenicima pripadala da su se od srpnja 1994. do kraja 1995. poštivali tadašnji propisi. Iz obrazloženja uz Odluku moglo se zaključiti da je rješenje trebalo biti trajno, a ne kroz dodatak koji će se isplaćivati samo neko vrijeme.

No, tadašnja vlast nije priznavala bilo kakav dug prema umirovljenicima, čak ni nakon što je Ustavni sud donio Odluku. Tek na pritisak umirovljeničkih udruga (Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske) priznata je obveza vraćanja duga, ali ne umirovljenicima, nego - Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Država, naime, u spomenutom razdoblju Zavodu nije uplaćivala novac potreban za isplatu mirovina prema posebnim propisima, što je njezina zakonska obveza.

Matešina je vlada procijenila taj dug na 7,5 milijardi kuna (što se uglavnom slagalo s procjenama umirovljenika) i propisala povrat tih sredstava HZMO-u, ali u ratama u četiri proračunske godine. Pravilnikom kojim je uređen način isplate tog novca umirovljenicima, HZMO je odredio 100 kuna dodatka i šest posto na mirovinu iz lipnja 1998. Povrat novca počeo je potkraj 1998. i treba završiti potkraj 2002. godine. Država je za to izdvaja oko 1,75 milijardi kuna godišnje, a budući da je riječ o dodatku, a ne mirovinskoj osnovici, od tada do danas taj se dio umirovljeničkih primanja nije usklađivao kao mirovina.

Upravo se u tome krije i najveća prepreka uključivanju dodatka u mirovinsku osnovicu - u tom će slučaju narasti troškovi usklađivanja mirovina s polovicom zbroja rasta troškova i plaća. Prema nekim procjenama, to bi državu moglo stajati dodatnih stotinjak milijuna kuna godišnje. Iako u Vladi postoje dobre namjere da dodatak ipak uđe u mirovinsku osnovicu, pitanje je hoće li to biti moguće, jer država istodobno mora financirati i tranzicijski trošak mirovinske reforme, kažu neslužbeno u Ministarstvu financija. Zato će konačna odluka biti donesena tek kad budu poznate naznake proračuna za 2003.

Ne bude li pozitivnog rješenja za umirovljenike, to će dovesti u pitanje spremnost vladajuće koalicije da ispuni Odluku Ustavnoga suda, na što su se te stranke obvezale potpisivanjem predizbornog socijalnog ugovora s umirovljenicima.

Unatoč tome što je u međuvremenu prihvaćen Zakon o povećanju mirovina, prema kojemu su one rasle od 0,5 do 20 posto, razina mirovina bez tog dodatka bit će jednaka onoj u razdoblju kada je Ustavni sud donio Odluku. Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina bez tog dodatka sada je 1494,80 kuna. To je samo 40,3 posto prosječne plaće i u usporedbi s približno 38 posto iz razdoblja kad je Odluka donesena, nije povećanje koje proizlazi iz tog dokumenta.

Marijana Matković