Vjesnik: 08. 02. 2002.
U slučaju sukoba Račana i Budiše, koalicija može i bez HSLS-a
Za donošenje većine odluka u Saboru potrebna je natpolovična većina, 76 glasova / Bez 23 HSLS-ova, koalicija ima 69 zastupnika / Pribroje li se tome dvojica zastupnika manjina koji obično glasaju za Vladine prijedloge, te petorica HSLS-ovih ministara, koalicija ima natpolovičnu većinu čak i bez podrške IDS-a, koji je najčešće blizak Vladinim stajalištima
ZAGREB, 7. veljače – Ne pronađe li Dražen Budiša zajednički jezik s Jozom Radošem, Goranom Granićem, Gorankom Fižulićem, Hrvojem Kraljevićem i Androm Vlahušićem, njihov povratak u Sabor mogao bi bitno oslabiti položaj HSLS-a u koaliciji.
Vrati li se, naime, HSLS-ova ministarska petorka u Sabor i tamo nastavi voditi samostalnu, ako ne i oporbenu politiku, prema Budiši, HSLS više neće biti presudan za provođenje Vladine politike. U slučaju sukoba na relaciji Račan-Budiša, sve odluke vladajuća bi koalicija, naime, mogla donositi i bez Budiše i njegovih pristalica, jer bi koalicija uz tih pet glasova imala dovoljnu većinu za provođenje svih bitnih odluka.
Za donošenje većine odluka u Saboru potrebna je natpolovična većina, dakle 76 glasova. Bez 23 HSLS-ova, koalicija ima 69 zastupnika. Pribroje li se tome dvojica zastupnika manjina koji obično glasaju za Vladine prijedloge, te petorica HSLS-ovih ministara, koalicija ima natpolovičnu većinu čak i bez podrške IDS-a (koji je, iako je napustio vladajuću koaliciju, najčešće blizak Vladinim stajalištima).
Iako je već sad jasno da bi se povratak petorice ministara u Sabor izravno odrazio na odnos snaga u Klubu zastupnika HSLS-a, u kojem će se povećati broj Budišinih oponenata, čelništvo stranke ne može na to utjecati. Naime, autonomno je pravo dužnosnika, koji su na svoj položaj otišli iz Sabora, vratiti se u saborske klupe kad to požele. Ministri, dakle, trebaju samo od Mandatno-imunitetnog povjerenstva zatražiti reaktiviranje svojih mandata.
S obzirom na to da je u Sabor došao na mjesto Gorana Granića, iz njega bi trebao otići HSLS-u itekako koristan Jadranko Mijalić, predsjednik Odbora za financije i državni proračun. Dok bi za neke zamjenike povratak ministara u saborske klupe značio odlazak iz najviše politike, za Mijalića bi, prema nekim procjenama, to mogao biti dobitak. Iako nije bio u prvotnoj kombinaciji, sad se govori da bi on mogao biti predložen za novog ministra gospodarstva.
Povratak Goranka Fižulića u saborske klupe značio bi odlazak Darinke Orel, Hrvoje Zorić prepustio bi svoje mjesto Jozi Radošu, a Željko Dragović, koji još nije stigao ni zagrijati svoju klupu, vratio bi mjesto Andri Vlahušiću. Vrate li se HSLS-ovi ministri, jednog će zastupnika izgubiti SDP jer je njegov Dragutin Novina u Sabor ušao na mjesto Hrvoja Kraljevića. Alojz Tušek nije ni bio zastupnik.
Iako je srpanjsko glasovanje o povjerenju Vladi – što ga je nakon Budišine ostavke tražio premijer Račan – pokazalo nejedinstvo Kluba zastupnika HSLS-a, neki najviši dužnosnici HSLS-a ne vjeruju da bi se povratkom ministara mogla bitnije uzdrmati stranačka ravnoteža u Saboru, jer je sad sve politički »čišće«. Naime, Budišin je program dobio 70 posto glasova izaslanika, njegovi pristalice čine većinu u Velikom vijeću, a činit će, doznajemo, i u Malom vijeću. Sad će se od dužnosnika stranke tražiti striktnije provođenje odluka i programa stranke.
Budiša će, dakle, u Saboru imati tijesnu, ali čvrstu »jezgru« koju čine: Kovač, Grabovac, Glavan, Kontić, Zorić (koji odlazi), Nikolić, Škarić, Adlešić. Pridružit će im se vjerojatno i Jadranka Katarinčić Škrlj, vjerojatno Bolta Jalšovec i Želimir Janjić.
U suprotnom taboru ministri bi mogli naći istomišljenike u Mladenu Godeku, Ivi Škrabalu, Vilimu Hermanu, Željku Pavlicu, Zrinjki Glovacki Bernardi... Odluči li ministarska petorka u Saboru djelovati samostalno, imaju pravo osnovati svoj klub. N
aime, za osnivanje parlamentarnog kluba potrebna su tri zastupnika.Aleksa Crnjaković, Marija Pulić