Slobodna Dalmacija: 14. 02. 2002.

IZMEĐU REDAKA KOJI SU SVE MOTIVI POKRENULI U KONTRANAPAD SINJSKOG PODUZETNIKA Davora ŽANKA

Splitske policijske čelnike ruše bivši obavještajci

Žankove optužbe o korupciji u policiji se ispituju, ali otkriva se i pozadina njegova javnog istupa: akteri afere oko uvoza američkih luksuznih džipova skreću pozornost s tog slučaja, a ako ipak završe pred sudom, mogli bi govoriti o policijskoj osveti i uroti - Splitsko odvjetništvo je u lipnju prošle godine Istražnom centru Županijskog suda uputilo istražni zahtjev, ali istražni sudac još nije donio odluku o slučaju uvoza džipova, koji se tretira kao državna tajna

Nedavne optužbe sinjskog poduzetnika Dražena Žanka protiv čelnih ljudi splitske policije, koji su navodno od njega tražili mito i ucjenjivali ga zatvaranjem graničnog prijelaza Bili brig, jedinog puta prema njegovu motelu Heidi s druge strane granice s BiH, uzrokovale su - kako je poznato - dizanje velike medijske prašine te provođenje unutarnje kontrole u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Žankov frontalni napad na načelnika PU Serđana Guština mnogi su odmah pripisali HSLS-u i protumačili ga kao rezultat odavno iskazane želje ove stranke za njegovom smjenom, no po pouzdanim informacijama puno je vjerojatnija kombinacija da čelne ljude splitske policije ruše bivši obavještajci na čelu sa suradnikom Miroslava Tuđmana, bivšim pomoćnikom ravnatelja HIS-a Žarkom Pešom.

Potraga za džipovima

Motiv je prilično jasan: oni, naime, prelaze u kontranapad, kako bi skrenuli pozornost s gotovo godinu dana starog "slučaja Žanko" i osigurali se da u slučaju njegova procesuiranja imaju preduvjete za novu galamu o "policijskoj osveti" ili "uroti policije, sudstva i cijelog državnog aparata" protiv naših superpoštenih boraca za prosperitet skijanja u Hercegovini te pomagača CIA-e u Hrvatskoj, kako sami sebe vole okarakterizirati. Ni jedno ni drugo, dakako, nije ni blizu stvarnosti: motel "Heidi" se, naime, nalazi upravo na starom putu Split — Livno, koji policija kao poznatu krijumčarsku rutu već godinama pokušava zatvoriti, dok se fantastična priča o povezanosti s CIA-om topi usporedno s policijskim i sudskim istraživanjem "slučaja Žanko".

A on je, pak, relativno jednostavan, i odavno je mogao biti zaključen. Priča ide ovako: 1997. godine Žankova tvrtka "M-power" iz Njemačke uvozi ogroman broj automobila visoke klase, mahom luksuznih terenaca grand cherokee; po navodima policije radi se o najmanje 43 vozila, iako se neslužbeno spekulira s brojkom većom od stotinu. Kako bi izbjegao plaćanje visokih carinskih pristojbi, Žanko od Carine u Zagrebu traži oslobađanje s argumentom da se radi o "posebno opremljenim špijunskim vozilima, uvezenim za potrebe CIA-e". Kao dokaz toj tvrdnji priložio je ugovor o zajedničkom ulaganju s američkom tvrtkom "Hanly Gundersen Lines", koju je predstavio kao paravan za američku obavještajnu službu iako se kasnijom istragom pokazalo da o tome nema ni govora. Navodno, zahtjev da ovu tezu potvrdi Peša je tražio i od američke ambasade u Zagrebu, no ovi su ga glatko odbili.

Carina je zahtjev za neplaćanjem u prvoj odluci odbila, no nakon pritiska pomoćnika ravnatelja HIS-a Peše, ravnatelja splitske Carinarnice Josipa Knezića te načelnika Granične policije u PU splitsko-dalmatinskoj Tihomira Marasa, odluka je izmijenjena te se time, po policijskoj prijavi, država oštetila za 2.3 milijuna kuna neplaćenih carinskih pristojbi. Jeepove su, dakako, vrlo brzo počeli voziti svi više rangirani hrvatski špijuni, i sve je pomalo počelo padati u zaborav do kaznene prijave, koju je početkom prošle godine Županijskom državnom odvjetništvu uputila policija. Čak je i zaplijenjeno nekoliko vozila, no doista manji dio njih - točnije, šest. Za ostalima se, službeno, još uvijek traga.

Splitsko odvjetništvo je u lipnju prošle godine Istražnom centru Županijskog suda uputilo istražni zahtjev, te se od tada do danas od istražnog suca Davora Svaline očekuje da donese odluku - pokrene istragu ili odbaci zahtjev ŽDO-a. U studenome prošle godine on je i ispitao trojicu od četvorice prijavljenih (Žanka, Pešu i Marasa), dok Knezić zbog teške bolesti nije mogao pristupiti ispitivanju - što je sucu razlog za višemjesečno nedonošenje odluke.

Zanimljiv je, međutim, još jedan detalj: Peša je prilikom ispitivanja izjavio da se cijeli slučaj treba voditi kao državna tajna, te je tomu priložio i dopis HIS-a u kojem se o tome govori. Sudac Svalina ovu je tvrdnju prihvatio, iako je jasno da su navodne špijunske operacije i "strogo povjerljivi" poslovi cijelo vrijeme bili tek krinka za mutne radnje i bogaćenje pojedinaca. Sam Žanko je, recimo, osim što je izgradio veliki motel "Heidi" na Kamešnici, kupio i dva odmarališta na Braču, te je vlasnik i zemljišta sa skladištima u mjestu Hanu kod Sinja, a koje je svojedobno iznajmljivao Sforu.

Državna tajna?

Je li doista sasvim slučajno Ivan Bartulović, šef Istražnog centra Županijskog suda u Splitu, odjela koji se bavi ovim slučajem, više puta posjetio izletište čiji je vlasnik jedan od osumnjičenih - vrag će ga znati, jer traženje izjava nadležnih u sudu onemogućava izlika: radi se, naime, o "državnoj tajni"!

Žankove optužbe o korupciji u policiji sasvim će se sigurno, zbog pritiska medija, pomno ispitati; no, pitanje je hoće li se ispitati i vjerojatna pozadina te motiv njihova iznošenja, odnosno brojne sumnjive radnje samog Žanka i bivših visokopozicioniranih činovnika u državnim i špijunskim službama. Koliko je cherokeeja u Hrvatsku uvezeno i gdje su završili? Koliko ih obavještajaca i danas vozi i koja je to "posebna oprema" koju imaju, e da se na njih nije platila carina? I što bi to onda trebalo značiti, da naši ražalovani špijuni u stvari rade za CIA-u, i u njihovim se posebno opremljenim špijunskim automobilima vozikaju na relaciji posao-stan-vikendica?!

Politička potpora

Ili, kako je, doista, Žanko izgradio "Heidi": je li u BiH plaćena carina na tone građevinskog materijala koji je uvezao iz Hrvatske, i kako se može dozvoliti da preko ilegalnog prijelaza Bili brig on svakodnevno prevozi tone hrane i drugih namirnica? I odakle mu novac za sve to, a još i bračka odmarališta te već spomenuta skladišta u Hanu?

Još jedno pitanje sasvim je logično zbroji li se dva i dva: kakva je povezanost čelnika Splitsko-dalmatinske županije sa Žankom i kakvog oni imaju interesa za prosperitet jednog motela i skijališta u drugoj državi? Naime, dožupan Tadija Barun prilikom posjeta BiH založio se za legaliziranje prijelaza Bili brig i otvaranje za granični promet, što je u najmanju ruku čudno zna li se da on služi jedino i isključivo potrebama Žankova motela. Zašto bi građani platili izgradnju prijelaza i zapošljavanje najmanje desetak ljudi u carini i policiji - samo zbog "Heidi"?

Damir PETRANOVIĆ