Slobodna Dalmacija: 18. 02. 2002.

VELEPOSLANIK BiH NIJE BIO S PREDSTAVNICIMA HRVATSKIH STRANAKA KOD PREMIJERA RAČANA

Dizdarević: Nitko me o sastanku nije obavijestio

Čudno mi je što nisam bio pozvan, pogotovo zato što je sastanak bio služben, što proizlazi iz sastava sudionika. Moram reći da mi je čudno i to što mi se nitko od hrvatskih političara iz BiH nije javio da je došao u Zagreb - kazao je veleposlanik BiH u Zagrebu

Zlatko Dizdarević, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Zagrebu, nije krio iznenađenje zbog činjenice što u subotu nije bio pozvan na razgovor predstavnika hrvatskih stranaka u BiH s premijerom Ivicom Račanom i vrhom hrvatske države.

— Nitko me nije zvao, niti obavijestio, o svemu sam naknadno saznao iz novina — kazao je Dizdarević za Slobodnu Dalmaciju dan nakon trosatnog "poluformalnog i konzultativnog" sastanka u Vladi, na kojem je bio nazočan hrvatski veleposlanik u Sarajevu Josip Vrbošić, ali ne i njegov kolega u Zagrebu Zlatko Dizdarević. I oko toga je u Vladi u subotu navečer nastala zbrka: novinarima je najprije priopćeno da je Dizdarević došao, zatim je to ispravljeno objašnjenjem da se nije pojavio iako je bio pozvan, da bi se na kraju ispostavilo da uopće nije bio pozvan.

— Čudno mi je što nisam bio pozvan, pogotovo s obzirom na službeni karakter sastanka, koji proizlazi iz njegova sastava. Moram reći da mi je čudno i to što mi se nitko od hrvatskih političara iz BiH nije javio da je došao u Zagreb — govorio je u nedjelju veleposlanik BiH, ne želeći se previše upuštati u konkretne ocjene sastanka. Samo je u osobno ime rekao kako je "legitimno pravo hrvatske Vlade da se informira o situaciji u susjednoj državi".

— To je stvar procjene domaćina, nema u tome ništa loše ako je čitav razgovor vođen s pozicija javno proklamiranih odnosa dviju država. Međutim, problem bi se mogao pojaviti ako bi takvi razgovori mogli na bilo kakav način značiti nastavak prethodne prakse hrvatskih vlasti s paternalističkim elementima prema BiH — objasnio je Dizdarević, podsjećajući na jednu vrlo važnu činjenicu. Stavovi hrvatskih stranaka u BiH u vezi s ustavnim promjenama, kaže on, podudarni su s onime za što se zauzima političko vodstvo BiH: da se budući državni ustroj temelji na konstitutivnosti sva tri naroda u oba entiteta.

— Ta činjenica ujedno eliminira potrebu da se traži zaštita na strani, u ovom slučaju kod političkih čelnika Republike Hrvatske — dodao je Dizdarević.

Iako se nije želio upuštati u motive koje su premijera Račana natjerali da sazove taj sastanak, Dizdarević nije mogao pobjeći od komentara politike hrvatske Vlade u vezi s BiH. Dok se s jedne strane pogoršavaju službeni odnosi dviju zemalja — potenciranjem naftne krize, odbijanjem ratifikacije sporazuma o luci Ploče, te sve češćim nesporazumima oko navodnog islamskog fundamentalizma u BiH – s druge strane Vlada RH iznenada se na neki način upleće u unutarnje stvari susjedne države preko hrvatskih stranaka u BiH.

"Moram reći da je sve dublji raskorak između službeno proklamirane politike i stvarnog stanja stvari", kratko je rekao Dizdarević, ističući kako BiH cijeni i poštuje stavove Republike Hrvatske o ravnopravnosti država na ovom prostoru, ali ne može pobjeći od nekih stvari koje bacaju sjenu na odnos Hrvatske i BiH. Veleposlanik Dizdarević uvažava probleme hrvatske Vlade na unutarnjem planu koji mogu generirati neke događaje, kao što je najnovije pozivanje hrvatskih stranaka na konzultativni sastanak u Zagreb, i to neposredno nakon što je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku opotužio hrvatsku vlast da ne čini ništa na zaštiti Hrvata u BiH. Međutim, ne namjerava tražiti i poseban sastanak s predstavnicima hrvatske države.

Inače, pored činjenice da na subotnjem sastanku nije bilo Ante Jelavića, predsjednika HDZ-a BiH koji je poslao dvojicu zamjenika, upadljiva je bila i odsutnost Ive Komšića, predsjednika SDP-a BiH. Pokušavali smo jučer stupiti u kontakt s Komšićem, ali bezuspješno. Ipak, iz političkih kuloara u Sarajevu saznali smo kako se nije ni moglo očekivati da će se Komšić pridružiti hrvatskom izaslanstvu, ponajprije zato što njegova stranka ima sasvim različit pristup ustroju BiH. Račan je ostavio otvorenom mogućnost da se naknadno sastane s Komšićem i čuje njegovo viđenje ustavne reforme.

U svakom slučaju, subotnji višesatni konzultativni i poluformalni sastanak u Banskim dvorima mogao bi se označiti određenim zaokretom u politici hrvatske vlade prema Hrvatima u BiH, ali opet, čini se — nespretnim.

Tomislav KLAUŠKI