Slobodna Dalmacija: 09. 03. 2002.

KAKO U VODSTVU NAJJAČE STRANKE U PETORCI GLEDAJU NA KONAČNI RASPLET KRIZE

SDP će ipak ići na izglasavanje povjerenja Vladi?

ZAGREB — Najnoviji manevar HSLS-a, koji je u četvrtak sa zadrškom prihvatio sporazum u "osam točaka", ipak neće, sve se glasnije posljednjih dana tvrdi u vrhu SDP-a, pretjerano povećati šanse za konačni dogovor pet stranaka vladajuće koalicije. Ako se oko slučaja Goranka Fižulića i ovlasti Dražena Budiše postigne konsenzus - bez obzira na to kakav on u konačnici bio - pred partnerima će se naći set programskih pitanja čije bi usuglašavanje moglo prerasti u puno veći, pa i presudniji kamen smutnje između HSLS-a i četvorke.

Pitanje suradnje s Haaškim sudom samo je najdrastičniji primjer na kojemu bi se Budiša, po svemu sudeći, mogao razići s Vladom. No, novo HSLS-ovo vodstvo teško će probaviti i ostala "vruća" politička pitanja oko kojih je konsenzus nužan kako bi na Markovu trgu dogurali mandat do kraja.

U SDP-u tako smatraju da politika na kojoj je Budiša pobijedio na unutarstranačkim izborima, a i njegovi posljednji potezi, ostavljaju premalo prostora za dogovor oko parlamentarne ratifikacije sporazuma o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom, kao i strateškog opredjeljenja za potpisivanje sličnog dokumenta sa SRJ. Argumenti o nužnosti približavanja tržišta bivše Jugoslavije, po kojima bi od takvoga poteza koristi imalo prije svega posustalo hrvatsko gospodarstvo - iznimno nekonkurentno na tržišu zemalja Europske unije - mogli bi se, očekuju u najjačoj stranci vladajuće koalicije, naći pred zidom optužbi o stvaranju neke nove balkanske ili jugoslavenske zajednice. Sudjelovanje Momčila Perišića u srbijanskoj vladi, oko kojeg je Račanov kabinet od početka zauzeo principijelan stav, tu je više izlika nego stvarni razlog: da nema njega, u HSLS-u bi, tvrde njihovi partneri, našli neku drugu prepreku za potpisivanje i ratificiranje takvog sporazuma.

Slična situacija mogla bi se ponoviti i u pitanju privatizacije Ine i HEP-a, što dio HSLS-a gleda isključivo kroz prizmu diktata MMF-a. Vodstvo SDP-a posebno je, čini se, pogođeno činjenicom da je nekoliko trenutaka uoči glasanja o jednom od tih zakona nekolicina haeselesovaca, koja se posljednjih dana više ne ustručava glasno zagovarati koaliciju s HDZ-om, izašla iz sabornice izazvavši nedostatak kvoruma, pa se o zakonu - koji se u proceduri našao tek u prvom čitanju - glasalo nekoliko dana poslije.

U tome leži i dio razloga zbog kojih su moguće opcije raspleta spale "na dva slova": izglasavanje povjerenja Vladi u parlamentu, uz potporu dijela KLuba HSLS-a, ili, ako ona izostane, raspisivanje prijevremenih izbora.

M.K. SABOLIĆ