Jutarnji list: 09. 03. 2002.

INTERVJU Peter Semneby, voditelj misije Organizacije o europskoj sigurnosti i suradnji (OESS) u Hrvatskoj

Još uvijek nije došlo vrijeme za zaključenje misije u Hrvatskoj

Razgovarala: Sanja Despot

Iz bogate karijere švedskog diplomate Petera Semnebyja hrvatski dužnosnici vole naglasiti upravo zadnji dio - Semnebyje u Hrvatsku došao u siječnju nakon uspješno zaključene misije OESS-a u Latviji. Ta je zemlja do kraja prošle godine imala promatrače, iako je već dugo službeni kandidat za članstvo u EU.

· Hoćete li i u Hrvatskoj vi zaključiti misiju?

- Sada nije pravo vrijeme za razgovor o zaključenju misije, s obzirom na to da sam ja još na početku, a OESS ovdje ima mnogo zadataka. Kada riješimo preostala pitanja misiju ćemo zaključiti, jer su sve misije OESS-a po svojoj prirodi privremene.

Više lokalnog osoblja

· Tijekom zadnje rasprave o produžetku mandata u Beču hrvatska je vlada od OESS-a tražila da se više koncentrira na konkretne projekte te da u misiju uključi više domaćeg osoblja?

- Kada se govori o konkretnim projektima, mora se imati na umu da oni traže financiranje. Moć OESS-a očituje se na mnogim područjima, ali financijska strana ne spada u njih. Naša je snaga u vrlo opsežnom političkom mandatu te poznavanju stanja u zemlji. Što se tiče sastava naše misije, mi prolazimo kroz prijelazno razdoblje, promjene prouzročene smanjenjem budžeta. Cijela organizacija upravo prolazi rezove. Iako neće biti dramatičnih promjena u strukturi, tijekom godine smanjit ćemo brojnost, te uključiti više lokalnog osoblja.

· Koji su glavni još neriješeni problemi?

- Pitanje povratka izbjeglica i dalje je najveći razlog naše zabrinutosti. Na nacionalnoj razini postoje dobre namjere, ali problemi su na lokalnoj razini, u općinama gdje su još svježa sjećanja iz rata. Važno je uspostaviti mehanizme za obnovu, povratak imovine, kao i pronaći rješenje za teški problem stanarskih prava. Vlada neke stvari jest napravila, akcijski plan za povrat imovine do kraja ove godine pokazuje da je to pitanje visoko na njezinoj agendi. Ali postojeće zakonske odredbe su komplicirane, a sudovi nisu uvijek dostupni ljudima koji im se žele obratiti radi povrata imovine. Oko stanarskih prava nije bilo većih pomaka. Nadam se da ćemo moći nastaviti dijalog s Vladom kako bismo osigurali da oni koji su protjerani iz stanova dobiju adekvatnu odštetu, bez obzira na to je li riječ o područjima od posebne državne skrbi ili o drugim dijelovima zemlje. Posebno ako se te osobe namjeravaju vratiti u Hrvatsku.

· Stajalište OESS-a po pitanju povrata stanarskih prava, odnosno nužnosti plaćanja odštete bivšim korisnicima tog instituta nije se, dakle, nimalo promijenilo?

- Ne.

Konsenzusom do zakona

· Baratate li još uvijek i istim brojem od 50 tisuća obitelji kojima bi to pravo terbalo biti priznato, kao što je to u zadnjem izvješću konstatirao Bernard Poncet?

- Ne želim ulaziti u debatu o brojevima. Trebamo iznaći rješenje bez obzira na brojeve.

· Visoki povjerenik za pitanje manjina Rolf Ekeus razgovarao je s brvatskim dužnosnicima o problemima oko donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

- Vladi je ponudio suradnju kako bi se što skorije formulirao taj zakon. Za žaljenje je to što je donošenje zakona već nekoliko puta odgađano, te što je zadnji nacrt, koji je uključio i prijedlog Venecijanske komisije, povučen prije nego što je stigao u Sabor. Rad sada ne bi trebao početi ispočetka, već bi trebao uzeti u obzir mnoga rješenja iz već povučenog prijedloga. Nadam se da će se uključivanjem svih zainteresiranih strana od samog početka moći postići konsenzus o tom zakonu koji je fundamentalno važan i predstavlja obvezu koju je Hrvatska preuzela kako bi ušla u Vijeće Europe.

Ne brinem se zbog rasprava u koaliciji

· Dijeli li međunarodna zajednica zabrinutost zbog dosad najveće krize koalicijske vlade u Hrvatskoj? Je li ona opasna za stabilnost u regiji?

- Ne bih donosio dalekosežne zaključke iz diskusija koje se vode u Vladi. One su prirodne u koalicijskim vladama. Mislim da Hrvatska ima funkcionirajući demokratski politički sistem i ne brinem se o rezultatima tih rasprava.

Spoznaje važne za EU

· Koji su vam glavni zadaci?

- U razdoblju pred nama intenzivirat ćemo dijalog s Vladam jer su pitanja kojima se mi bavimo dodatno dobila na značenju potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživariju s EU. Glavnina pitanja iz našeg mandata spominju se kao prioriteti i u sklopu dijaloga s EU. Naše spoznaje bit će važne ne samo Vladi, već i Uniji.