Novi list: 18. 03. 2002.

Namet na pamet

Piše: Jelena LOVRIĆ

Većina građana nije ni svjesna svega što smo uspjeli napraviti, jer nismo stigli uživati u nekim dosezima – kaže potpredsjednik Sabora i SDP-a Mato Arlović. Točno, ljudima treba vremena da otkriju što je spakirano u darovima koje im Račanovi danajci svakodnevno donose.

Tako se tek ovih dana diže glas protiv plana da se uskoro ozakoni, a od ljeta i realizira uvođenje dodatnih nameta na sve dohotke ostvarene honorarnim radom. Ministarstvo rada i socijalne skrbi traži da se i na honorare naplaćuju doprinosi za zapošljavanje te mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ideju predstavljaju kao sastavni dio borbe protiv sive ekonomije. Istodobno tvrde da je riječ i o borbi za socijalna prava honoraraca, jer bi – pljušte obećanja – uplaćeni doprinos osiguravao i neke pogodnosti. Navodno bi honorarci mogli računati i na mirovinu. Ministarstvo Davorka Vidovića smatra da će njihov projekt postati uzor i za druge zemlje.

Ali ono što je Vidović predstavio kao pomoć honorarcima i njihovo izjednačavanje sa zaposlenima, dotični doživljavaju kao novi harač i nepravdu. Posebno teško bit će pogođeni umjetnici i uopće intelektualni radnici. Zato se neki dan s negodovanjem oglasilo Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, jučer je glas digao i hrvatski PEN centar. Dramski su umjetnici ogorčeni prijedlogom zakona jer bi, kako kažu, dodatno opterećivanje honorara ugrozilo egzistenciju umjetnika i kulturnu proizvodnju. PEN centar upozorava da će naplaćivanje doprinosa za zapošljavanje, zdravstveno i mirovinsko osiguranje iz honorara ugroziti kulturnu aktivnost i pogoršati položaj umjetnika.

Obećanje honorarcima kako će im se za nove namete osigurati i neke koristi, da će za uzvrat nešto i dobiti, sociolog Josip Županov naziva »pukim nebulozama«. On smatra da je riječ o uvođenju novog poreza na honorare, što će de facto dovesti do njihova smanjivanja. »Intelektualno najproduktivniji i najkreativniji rad dva puta se stavlja pod poreznu sjekiru«, kaže uvaženi profesor. Po njemu, takve su ideje inspirirane težnjom porezne politike za što većim obuhvatom čak i vrlo malih prihoda, kako bi se izbjeglo progresivno oporezivanje visokih dohodaka, te našom tradicijom vrlo niskog vrednovanja kreativnog rada.

Milijardu kuna, koje tim dodatnim nametima kani ubrati, hrvatska je vlada već uračunala u državni proračun. To je jedini smisao rečene mjere i to je jedino što je zanima, sve drugo su folovi. Pošto je dala oprost tajkunima i HDZ-ovim profiterima i u njihove mutne stečevine nije dirala, Račanova vlada mora pare iscijediti na drugoj strani. Zato socijaldemokrati Vidović i ministar financija Mato Crkvenac pretvaraju u djelo HDZ-ov projekt »kilo mozga – dvi marke«. Vlast koja je tvrdila da će vratiti dostojanstvo radu i pameti, gura jedan za drugim projekte koji obezvređuju svaki, a pogotovo intelektualni rad. Praktično, ova vlast, baš kao i bivša, pokazuje da sposobne, školovane i kreativne doživljava kao nepoželjne, možda kao prijetnju. Zato će Hrvatska biti carstvo intelektualne mizerije. Zato će se egzodus pameti nastaviti. Zaista, što bi rekao Arlović, građani još nisu ni svjesni svega što su im vladajući uspjeli prirediti.