Večernji list: 21. 03. 2002.
U BiH SE NAZIRE STVARANJE DRŽAVNOG VOJNOG ZAPOVJEDNIŠTVA
Za početak - paradna postr
ojbaSARAJEVO:
Dejan JazvićUčestalo komuniciranje predstavnika državne vlasti u Sarajevu s čelnicima NATO-a već daje prve rezultate. Ideja o djelomičnom povezivanju entitetskih oružanih snaga - što je temeljni uvjet za početak pregovora o ulasku BiH u NATO-ov program Partne
rstvo za mir - postaje sve realnija.Predsjedništvo BiH zadužilo je svoje vojne savjetnike da pripreme odluku o utemeljenju komisije ili komiteta načelnika stožera, koji bi obnašao stožerne dužnosti za potrebe Predsjedništva, kako bi ono moglo provoditi ustavom predviđenu funkciju civilnog zapovjednika nad oružanim snagama BiH.
Predsjedništvo je otišlo i korak dalje, pa je donijelo političku odluku o formiranju prve zajedničke vojne postrojbe u BiH. Riječ je o počasnoj postrojbi, koja bi imala zadatak počasne ili predsjedničke garde te čije bi se aktivnosti uglavnom svodile na paradne defilee za posjeta stranih državnika. Od vojnih savjetnika Predsjedništvo je zatražilo da ubrza pripreme za izradu akcijskog plana o ispunjavanju uvjeta za pristupan
je Partnerstvu za mir. Najavljeno je i proširenje Stalnog vojnog povjerenstva, jedinog tijela na državnoj razini koje se bavi obrambenim i vojnim pitanjima. Također je najavljena i izrada zakona o vođenju i zapovijedanju oružanim snagama BiH.- Te su aktivnosti dio plana za uspostavu jedinstvene obrambene strukture i identiteta BiH - izjavio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Beriz Belkić.
Srpski političari, uključujući i člana Predsjedništva BiH Živka Radišića, do sada su uporno odbijali svaku pomisao o djelomičnom udruživanju entitetskih vojski. Kada je Predsjedništvo, ponovno na inzistiranje međunarodnih predstavnika, prihvaćalo obrambenu politiku BiH, u RS su se čak pojavili zahtjevi za smjenu člana Predsjedništva iz toga entiteta Ž. Radišića jer se nije usprotivio prihvaćanju toga dokumenta. Iako ni danas nitko od političara iz Republike Srpske ne želi javno priznati mogućnost postojanja jedinstvene vojske, očito je da pristaju na određene kompromise koji bi, na kraju, mogli dovesti do stvaranja zajedničkog vojnog zapovjedništva i uspostave ministarstva obrane na državnoj razini.
Uz ustavne promjene, koje bi trebale rezultirati ravnopravnim statusom sva tri naroda u oba entiteta, organizacija oružanih snaga drugo je pitanje od ključnog značenja za budućnost BiH. Iz NATO-a je upućeno jasno upozorenje da od bosanskohercegovačkog približavanja Partnerstvu za mir neće biti ništa ako oružane snage u BiH ostanu posve nacionalno podijeljene. Jedinstvena obrambena politika, doktrina obrane, zajedničko zapovjedništvo na razini države i parlamentarna kontrola vojske uvjeti su bez kojih BiH ne može računati na ozbiljnije razgovore o ulasku u Partnerstvo za mir.
Kako trenutačno stvari stoje, srpski politički predstavnici spremniji su na ustupke u pregovorima o vojnom ustroju nego na one koje se tiču ustavnih promjena. Razloge za to treba tražiti ponajprije u činjenici da određenim objedinjavanjem oružanih snaga postojanje Vojske RS ne bi bilo dovedeno u pitanje, a s druge je strane pak jasno da bi dosljedna provedba ustavnih promjena uzdrmala same temelje Republike Srpske, kao neosvojive srpske državice u BiH.