Jutarnji list: 24. 03. 2002.

Pritisak na izručenje osumnjičenih Haagu raste kako se približava 31. ožujka, rok koji je postavio SAD

Za financijsku pomoć SAD-a nužna hitna izručenja Haagu

Državni tajnik SAD-a ocijenit će je li učinjen dovoljan napredak u suradnji s Haagom, ali i u podršci Daytonskom sporazumu i poštivanju ljudskih prava, što su uvjeti američkog Kongresa za daljnu financijsku pomoć Beogradu

Iz Beograda: Branka Vujnović

BEOGRAD - Posljednjih dana sve je veći pritisak SAD-a na Beograd da uspostavi punu suradnju s Haaškim sudom, a 31. ožujka rok je do kada bi ovdašnje vlasti trebale učiniti nešto konkretno po tom pitanju.

Nervoza Carle Del Ponte

Glavna tužiteljica Suda u Haagu Carla Del Ponte sve je nervoznija. Prilikom posjeta Wasbingtonu optužila je predsjednika SRJ Vojislava Koštunicu da "nema političku volju da uhiti Ratka Mladića, za kojega se pouzdano zna da već mjesec dana boravi u Srbiji". Del Ponte je istaknula i da SRJ odbija predati dokumente iz vojne arhive, dodavši da je od državnog tajnika SAD-a Colina Powella dobila punu suglasnost da pojača pritisak na odgovorne u Beogradu kako bi ispunili obvezu prema Sudu i izručili optužene za ratne zločine.

Povijest se očito ponavlja. Akcijom izvedenom u noći izmedu 31. ožujka i 1. travnja prošle godine Slobodan Milošević bivši predsjednik SRJ, našao se u zatvoru. U Americi je tada bio 31. ožujka i očekivala se odluka hoće li Jugoslaviji biti odobrena financijska pomoć. Do novog "testa", odnosno procjene surađduje li SRJ dovoljno s Haagom, ostalo je još samo devet dana, a u Srbiji se već uvelike licitira tko će i kad biti isporučen kao "gesta dobre volje". Državni tajnik SAD-a trebat će ocijeniti je li učinjen dovoljan napredak u suradnji s Haagom, ali i u podršci Daytonskom sporazumu i poštivanju ljudskih prava, što su također uvjeti američkog Kongresa za daljnju financijsku pomoć Beogradu. Ispunjenje tih triju uvjeta Srbiji bi donijelo 105 milijuna dolara, kao i 17 milijuna za otplatu dugova Pariškom klubu. Beograd se ponovo našao u "cajtnotu", a prestavnici Vlade Srbije sve nervoznije upozoravaju da ovaj put ne bi trebalo dopustiti čekanje posljednjeg trenutka. Iako jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica uporno ponavlja da "izručenje Haagu bez zakona nije ispravno rješenje", izvjesno je da se teren već priprema.

Proteklih su dana ispunjena dva zahtjeva Kongresa: na posljednjoj sjednici parlamenta donesena je odluka da Vojska Jugoslavije više ne financira dijelove Vojske Republike Srpske, a sporazumom vlasti u Beogradu i UNMIK-a albanski zatvorenici koji su u Srbiji bit će prebačeni na Kosovo.

Čekaju se izručenja

U diplomatskim krugovima kažu da bi već sljedećih dana trebalo očekivati izručenje, i to nekoga od prioriteta s haaške liste. Čelnik radikala Vojislav Šešelj, kako tvrdi, pouzdano zna da se već za sljedeći vikend priprema hapšenje i izručenje nekoliko jugoslavenskih državljana - Dragoljuba Ojdanića, Nikole Šajnovića i Vlajka Stojiljkovića, koji su optuženi za ratne zločine na Kosovu, kao i vukovarske trojke Šljivančanina, Mrkšića i Radića, koje je Haaški sud optužio za zločine u Vukovaru. S obzirom na to da od zakona, barem za sada, nema ništa, i ovaj će put poslužiti Uredba i Statut Haaškog suda na temelju kojih je prošle godine izručen bivši jugoslavenski predsjednik Milošević.