Novi list: 25. 03. 2002.

NOVI TARIFNI SUSTAV I PRIVATIZACIJA HEP-a DONOSE OD 1. TRAVNJA NOVO POSKUPLJENJE STRUJE

Struja skuplja od 10 do 30 posto

U HEP-u ističu da privatizacija tog poduzeća neizbježno vodi k poskupljenju struje jer u protivnom HEP neće postići veliku cijenu. Tom poskupljenju moglo bi se pridružiti i poskupljenje prouzročeno promjenom tarifnog sustava

ZAGREB – Od 1. travnja u primjenu najvjerojatnije kreće novi tarifni sustav, na temelju kojeg će se obračunavati potrošnja električne energije, a od istog je datuma moguće i dodatno poskupljenje struje, neovisno o retarifiranju.

Privatizacija HEP-a neizbježno vodi k poskupljenju struje, potvrđeno je našem listu jučer u HEP-u. Prema riječima Ive Čovića, prvog čovjeka poduzeća, priča s restrukturiranjem i privatizacijom poduzeća ne može se izbjeći, a time, nije teško zaključiti, niti poskupljenje. Što se tiče novog tarifnog sustava, Čović se nada da će on u praksi zaživjeti 1. travnja. U završnoj je fazi izrade te bi s tim datumom mogao krenuti u primjenu.

Prema neslužbenim najavama s Markova trga, struja bi, neovisno o novom tarifiranju, mogla poskupjeti od deset do 30 posto jer u protivnom HEP u privatizaciji neće postići veliku cijenu. Tom poskupljenju struje moglo bi se pridružiti i poskupljenje prouzročeno promjenom tarifnog sustava.

Prvi zadatak novog ministra gospodarstva bit će upravo donošenje odluke o poskupljenju struje, ali i plina, pretpostavke su krugova bliskih vlasti. Bivši ministar Goranko Fižulić na vrijeme je izbjegao taj posao, iako se poskupljenje sprema već duže vrijeme. U HEP-u tvrde da Vladi nisu poslali službeni zahtjev za poskupljenjem struje, no, ono je uoči privatizacije ipak neminovno.

Kako je našem listu nedavno rečeno u Ministarstvu gospodarstva, sadašnja cijena struje može biti prepreka u procesu privatizacije HEP-a jer zbog nje može izostati interes stranih investitora. Osim toga, više cijene omogućuju i razvitak elektroenergetskog sustava.

Novi tarifni sustav, s druge strane, hrvatskim bi potrošačima trebao donijeti jednostavniji obračun potrošnje, ali bi ih, kako tvrde njegovi tvorci, trebao natjerati i na racionalniju potrošnju. Novim se tarifiranjem, naime, najvjerojatnije uvode dodatna četiri sata skuplje struje zimi (8-12 sati), što bi potrošače trebalo ponukati da, primjerice, strojeve za pranje rublja uključuju noću, kad je struja najjeftinija.

Ne treba potrošače natjerati na racionalniju potrošnju, već HEP na racionalniju proizvodnju električne energije, tvrde nezavisni energetičari. Naime, HEP godišnje zbog krađa struje i gubitaka u mreži izgubi oko 1,5 milijardi kW/h, dok cjelokupna potrošnja u Hrvatskoj godišnje iznosi oko pet milijardi kW/h.

Novi tarifni sustav izazvat će poskupljenje struje, konstatiraju stručnjaci, a dodatno poskupljenje koje se najavljuje u Vladi i HEP-u kao uvertira u privatizaciju, samo je politička odluka. Vlada i HEP uvjeravaju hrvatske građane da Hrvatska ima »socijalnu« cijenu struje, najnižu u Europi, no, uzmu li se u obzir hrvatska primanja, domaći potrošač može kupiti daleko manje struje negoli građani 24 europske zemlje.

Poskupljenje struje uoči privatizacije HEP-a nije imperativ, tvrde stručnjaci, dodajući da bi hrvatski građani plaćali čak i nižu cijenu kad bi HEP smanjio svoje gubitke, sada tri puta veće od europskog prosjeka. Odluka o povećanju »socijalnih« cijena stoga ima isključivo političku pozadinu, zaključuju.

Cijene kontrolira Vladino vijeće

U Zakonu o zaštiti potrošača, koji mora biti usvojen u lipnju ili najkasnije srpnju, stoji da će prodaja energenata, energije i vode biti obračunavana na temelju stvarne potrošnje, no, istovremeno se ministru gospodarstva daje pravo da propiše način njihovog mjerenja i isporučivanja. Cijene energenata trebalo bi kontrolirati (nezavisno) Vijeće za regulaciju cijena, no, i njega će, kao i Vijeće za zaštitu potrošača, imenovati Vlada.

Bojana MRVOŠ