OPTUŽBE Vjerojatno me istražuju, ali doista ne znam zbog čega bi me optužili, rekao je za "Globus" Ivan Jarnjak MEDAČKI DŽEP Rezultati istrage o Kninu bit će poznati prije okončanja haške istrage o Medačkom džepu

Haški istražitelji proteklih su se mjeseci intenzivno bavili Ivanom Jarnjakom, bivšim ministrom unutarnjih poslova RH, Željkom Sačićem, bivšim pomoćnikom ministra unutarnjih poslova, te generalom Mladenom Markačem, bivšim zapovjednikom specijalnih postrojbi MUP-a. Međunarodni sud za ratne zločine provodi istragu protiv visokih dužnosnika HDZ-ovih policijskih struktura zbog zločina na kninskom području, nakon oslobodilačke akcije "Oluja", te na području Medačkog džepa.

Imena najnovijih kandidata za Haag "Globusu" su potvrdili izvori bliski hrvatskoj Vladi, koji su već u nizu prethodnih kontroverzija s Haškim sudom, primjerice u slučajevima generala Stipetića i generala Gotovine (koje je "Globus" bio najavio mnogo prije no što su te dvije istrage službeno potvrđene), pokazali da su im vrlo dobro poznati stvarni zahtjevi Međunarodnog suda za ratne zločine prema hrvatskoj Vladi.

Bivšeg ministra unutarnjih poslova RH Ivana Jarnjaka sumnjiči se da nije poduzeo ništa kako bi spriječio ili pravodobno sankcionirao zločine nad srpskim stanovništvom na teritoriju Knina i Gline, nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja". Tužilaštvo procjenjuje da je Jarnjak obavljao dužnost na kojoj je mogao biti dobro informiran o zbivanjima tijekom i nakon akcije "Bljesak" i "Oluja", što znači da je mogao zatražiti zaštitu lokalnog srpskog stanovništva - koje u najvećoj mjeri nije bilo.

Ivan Jarnjak, danas saborski zastupnik HDZ-a, tvrdi da nema nikakve informacije o haškoj istrazi protiv njega. "Vjerojatno me istražuju, ali doista ne znam zbog čega bi me optužili", izjavio je za "Globus".

"Zločine nisam naredio niti poči nio. Za zapovjednu odgovornost ne mogu odgovarati, jer ona važi samo za vojni, ali ne i za policijski ustroj. Vojnici rade što im se naredi, a policajci su dužni i bez naredbe 24 sata dnevno čuvati red i zakon. Ja nikome nisam morao naložiti da radi ono za što je plaćen, naprosto zato što se to podrazumijeva", smatra Ivan Jarnjak.

On je za "Globus" izjavio da ne zna što to znači biti haški osumnjičenik: "Novine me stalno razvlače i pretvaraju čas u optuženika, čas u svjedoka. Čini mi se da sam kroz ovo vrijeme postao profesionalno vezan za Haag, iako u osnovi nemam veze s radom tog suda." Markač je siguran da specijalne postrojbe MUP-a nisu činile ratne zločine, no dodaje:

"Ne želim odgovarati za sve rodove policije, ne bih htio biti odgovoran za ono što su radili rezervisti MUP-a ili civilna zaštita, ali za svoje dečke mogu garantirati da su uvijek bili profesionalci koji poštuju međunarodne ratne konvencije. Mi smo na Policijskoj akademiji imali kolegije na kojima se učilo međunarodno ratno pravo i sve obveze koje ono podrazumijeva. Specijalci su sigurno bili jedna od najdiscipliniranijih i najsposobnijih hrvatskih postrojbi."

Otežavajuća okolnost za prve ljude policijskog sustava jest i činjenica da su u zločinima počinjenim nad srpskim stanovništvom i ratnim zarobljenicima u Kninu i Medačkom džepu navodnu odgovornost imale i rezervne postrojbe MUP-a.

Do susreta, navodno, nije došlo putem Vladina ureda za suradnju s Haagom.

U kratkom telefonskom razgovom za "Globus", sam Čermak rekao je da ne može demantirati, ali ni potvrditi da je još na popisu osumnjičenih. "Nisu me službeno oslobodili sumnji, a o tome kamo tužiteljstvo smjera doista nemam informacije. No, sigurno je da se razgovor s istražiteljima isplatio barem zbog jednog razloga, uspio sam iznijeti argumente u svoju korist", tvrdi Ivan Čermak.

Hoće li i kada haško tužilaštvo podići optužnice protiv bivših hrvatskih dužnosnika, još nije poznato. To, prije svega, ovisi o količini prikupljenih dokaza, koji još, pogotovo u slučaju Medačkog džepa, nisu kompletirani. Iako djelatnici tužilaštva izražavaju zadovoljstvo zbog suradnje s hrvatskom Vladom, u kuloarima Haškog suda može se čuti da je glavna tužiteljica i dalje vrlo uvrijeđena skandalom nakon nestanka i bijega Ante Gotovine iz Hrvatske. To je, po svemu sudeći, najveći razlog nepovjerenja tužilaštva prema Vladi.

U razgovoru s "Globusom" glasnogovornica haškog tužiteljstva Florence Hartmann prvo je izjavila da "ne može komentirati informacije o tome da Međunarodni sud za ratne zločine provodi istragu protiv Jarnjaka, Markača i Sačića".

"Graham Blewitt nije spomenuo nikakve optužnice, nije spominjao travanj ili bilo koji drugi mjesec. Njegova je izjava o radu tužilaštva pogrešno interpretirana", rekla nam je Florence Hartmann.

No, "Globusovi" izvori tvrde da su istražitelji Haškog suda pri kraju obrade barem dvaju velilah slučajeva: uz kninski dossier, za koji bi, dakle, mogli biti optuženi visoki dužnosnici hrvatske policije Jarnjak, Markač i Sačić, riječ je i o hercegovačkom slučaju, u kojem se istrage vode protiv nekoliko istaknutih članova hercegbosanske vlade i HVO-a.

Naime, istraga o etničkom čišćenju Herceg-Bosne od Bošnjaka mogla bi završiti podizanjem optužnica protiv Valentina Ćorića, bivšeg zapovjednika Vojne policije HVO-a, generala Milivoja Petkovića, nekad zapovjednika GS HVO-a, a danas aktivnog generala HV-a, dok su u zoni interesa istražitelja navodno i Slobodan Praljak, bivši zapovjednik GS HVO-a, Jadranko Prlić, bivši premijer Vlade HR HB, te Bruno Stojić, ministar obrane u istoj Vladi. I Petković i Prlić već su davali iskaze pred Haškim sudom i tužilaštvom, prvi u funkciji ekspertnog svjedoka, a drugi u ulozi osumnjičenika za zbivanja u Herceg-Bosni 1992.-1993.

"Hercegbosanske optužnice" mogle bi, kako doznajemo, biti dovršene prije onih za pojedince iz Republike Hrvatske.

Važno je konstatirati da tužilaštvo zasad ne vodi istragu protiv bivšeg Tuđmanova savjetnika Ivića Pašalića, no raspolaže informacijama o njegovoj ulozi u nekim protuhaškim spletkama, kao i o vođenju "specijalnog rata" protiv haškog tužilaštva, ali i hrvatske Vlade.

Ivan Jarnjak rođen je 9. travnja 1941. godine u Bednji. U Zagrebu je izučio zanat strojobravara, a zatim se zaposlio u TEP-u i uz rad završio srednju školu - strojarski smjer. Poslije je završio i Višu školu za organizaciju. U međuvremenu je diplomirao stekavši status inženjera organizacije rada. Iz TEP-a je otišao s funkcije glavnog direktora, da bi postao predsjednikom Skupštine općine Krapina. S te funkeije odlazi 1991. godine i postaje zamjenik ministra MUP-a. Potom preuzima i čelnu dužnost u Ministarstvu unutarnjih poslova. Bavio se karateom. Oženjen je i otac je dvoje djece. Danas je saborski zastupnik HDZ-a.

Rođen je 19. veljače 1963. u Varaždinu. U tadašnjem Obrazovnom centru za unutarnje poslove u Zagrebu maturirao je 1981. godine, kad upisuje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojem diplomira 1987. Raspoređen je u tadašnji GSUP na radno mjesto inspektora za suzbijanje organiziranog kriminaliteta, a nakon vježbeničke prakse radio je u Obrazovnom centru kao nastavnik krivičnog i prekršajnog prava za srednjoškolce. Godine 1991. imenovan je pomoćnikom zapovjednika ATJ Lučko i sudjelovao je u svim obrambeno-oslobodilačkim akcijama Domovinskog rata povjerenim Specijalnim postrojbama MUP-a. Magistrirao je potkraj devedesetih, i dalje je član HDZ-a.

Rođen je 8. svibnja 1955. u Đurđevcu. Profesor je fzičke kulture na zagrebačkom DIF-u. Bio je istaknuti hrvački reprezentativac i trener. Početkom devedesetih postaje specijalni savjetnik ministra unutarnjih poslova za specijalnu policiju. Kao zapovjednik specijalnih snaga MUP-a sudjeluje u svim oslobodilačkim akcijama na tlu RH, od Maslenice do "Oluje" i "Bljeska", s činom general-pukovnika. Bivši je zastupnik HDZ-a u Saboru, a obnašao je i dužnost člana Odbora za nacionalnu sigurnost.

- Službeno o tome ne znam ništa. Nikada do mene od tužilaštva nije stigao ni jedan zahtjev za razgovor niti me je itko iz Vlade upozorio da takav zahtjev postoji.

- Naravno da ne. Nikad nisam izdao zapovijed da se pale kuće ili ubijaju Ijudi. Naprotiv, s članovima kolegija MUP-a donio sam plan da se to područje osigura od neželjenih zbivanja. Pretpostavili smo, naime, da je moglo doći i do osvete ili pljački koje nisu organizirane, ali se u ratu događaju.

- Policijski rad može biti manje ili više uspješan, i o tome možemo raspravljati. Ali tvrditi da je policija sudjetovala u tim zbivanjima ili da ih je omogućavala - besmisleno je. Osobno sam zapovjedio odlazak tri tisuće policajaca u kotareve Knin i Glina, da bi se spriječili eventualni zločini. Bili su to policajci iz svih dijelova Hrvatske, osim iz tih krajeva, jer smo željeli biti sigurni da do osvete neće doći. Nažalost, mi nismo pokrili cijeli taj teritorij i zaštitili svaku kuću. Uglavnom smo djelovali preko blokadnih punktova, zajedno s Vojnom policijom.

- Ne uvijek najbolje, ali uglavnom u redu. Osim toga, policija nije mogla ući u one dijelove teritorija u kojima je još bila vojska. Ondje nismo mogli intervenirati jer nismo imali ingerencije.