Vjesnik: 04. 04. 2002.

Izbori u BiH između odgode i Petritschevih pravila

Za održavanje izbora trebat će 11,4 milijuna KM, a trenutačno »nedostaje« čak 7,8 milijuna / Neizvjesno je i kako će stranke reagirati na »listu nepoćudnih« zbog opstrukcije Daytona

MOSTAR, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Hoće li izbori u Bosni i Hercegovini, najavljeni za 5. listopada, biti održani tog nadnevka ili, ipak, odgođeni? Iz Izbornog povjerenstva najavljuju da će 18. travnja (170 dana prije održavanja izbora, sukladno zakonu) službeno obznaniti održavanje općih izbora 5. listopada, bez obzira hoće li do tada biti usuglašeni amandmani na ustave entiteta sukladno odluci Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda.

Entitetski parlamenti trebali bi do 18. travnja po hitnom postupku u parlamentarnoj proceduri amandmane usuglasiti s Ustavom BiH i izvršiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Malo tko, međutim, vjeruje da će se to uistinu i dogoditi pa bi, ukoliko se izbori održe 5. listopada, moglo doći do zaista čudne situacije.

Naime, ukoliko do 18. travnja ne budu u parlamentima Federacije i Republike Srpske potvrđena »nova rješenja«, onda će se izbori na razini entiteta održati po pravilima Privremenog izbornog povjerenstva iz 1998. godine. A to znači da bi građani u Federaciji i dalje birali Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH sa 140 zastupnika, dok bi se u Republici Srpskoj na neposrednim izborima birali predsjednik i dopredsjednik tog entiteta te jednodomna Narodna skupština s 82 zastupnika.

Ukoliko se izbori provedu po tim pravilima, a u međuvremenu budu provedene odluke Ustavnog suda, onda će, pojašnjava predsjednica Izbornog povjerenstva Lidija Korać, svi izabrani parlamenti morati biti raspušteni, »jer neće odražavati ustavnu strukturu entiteta«. Konačnu odluku o odgodi izbora, drži Korać, morao bi donijeti visoki predstavnik, a prije toga (do 18. travnja) vjerojatno i nametnuti konačna rješenja vezana uz ustavne promjene.

Opće izbore u BiH najavljene za 5. listopada »muče« i mnogi drugi problemi. Za održavanje izbora trebat će 11,4 milijuna KM, a trenutačno »nedostaje« čak 7,8 milijuna KM. Neizvjesno je i kako će političke stranke u BiH reagirati na najnovije Petritscheve odluke koje se tiču ne samo zabrane obnašanja javnih dužnosti pojedinim političarima, nego i sprječavanja sudjelovanja pojedinih stranaka na izborima (HDZ, Hrvatski demokršćani, Srpska radikalna stranka, SDA) ukoliko iz njihovih najužih vodstava ne budu eliminirane osobe koje je OHR sankcionirao zbog opstrukcija Daytonskog sporazuma.

Nagađa se da u BiH u ovom trenutku postoji popis s više od 100 osoba koje, sukladno Petritschevim odlukama, ne bi mogle sudjelovati na izborima. S druge strane, svojevrstan je kuriozitet da na izborima mogu sudjelovati, odnosno kandidirati se svi oni koji su osumnjičeni po bilo kojoj osnovi, ukoliko su se dragovoljno predali bilo kojem domaćem ili Haaškom sudu.

Mario Marušić