Novi list: 06. 04. 2002.

Pašalićev program hrabriji od Račanovog

Kad je riječ o borbi protiv nezaposlenosti i formiranju državnih fondova za razvoj, Pašalićev je ekonomski program hrabriji od Račanovog. Problem može biti u vjerodostojnosti tog programa, to više što ga je predstavio i Dario Vukić, kojeg javnost smatra »grobarom« Croatia linea

Piše: Branko Podgornik

Konačno je i Ivić Pašalić predstavio javnosti svoj ekonomski program, s kojim će se natjecati za predsjednika HDZ-a na izbornom saboru te stranke za dva tjedna. Ono što su iznijeli Pašalić i njegovi suradnici Dario Vukić i Davor Šuker ima sličnosti s programom aktualne vlade, ali osnovna je razlika u tome što je Pašalićev gospodarski program za razvoj Hrvatske hrabriji od Račanovog.

Primjerice, kandidat za predsjednika HDZ-a smatra da bi se Hrvatska trebala razvijati brže, po godišnjoj stopi od 6 posto, čime bi se današnji bruto domaći proizvod (BDP) države, koji iznosi oko 20 milijardi dolara, udvostručio za 12 godina. Nakon triju izbornih mandata, dakle, BDP po stanovniku dosegao bi 10.000 dolara, za razliku od sadašnjih 4.600. Istodobno, nezaposlenost, sada viša od 21 posto, trebala bi se za samo šest godina prepoloviti i iznositi 8 posto.

Za usporedbu, premijer Ivica Račan početkom godine objavio je Vladinu projekciju po kojoj bi se BDP udvostručio za 15 godina, i to uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5 posto. Tada bi Hrvatska proizvela 10.000 dolara po stanovniku, koliko danas proizvodi Slovenija – dok Srbija i Crna Gora, primjerice, imaju manje od 1.500 dolara.

Međutim, kao da je već tada osjećao što priprema njegov najozbiljniji konkurent na hrvatskoj političkoj sceni, Račan je odmah najavio da bi Vlada mogla ubrzati gospodarski rast na 7 posto, te održati tu stopu barem nekoliko godina, jer valja računati s time da svako gospodarstvo doživljava ne samo uspone, nego i padove.

Račan je, štoviše, najavio da će rast od 5 posto godišnje Hrvatska u iduće dvije godine postići zahvaljujući Vladinim interventnim programima, kao što su ubrzana stanogradnja i gradnja autoceste za Dalmaciju. Razliku do 7 posto, prema njegovim riječima, Hrvatska bi trebala dosegnuti za dvije-tri godine, i to zahvaljujući dodatnim programima. Najnoviji je poticanje turističke ekspanzije, a navodno ima još nekih projekata.

Iz ovoga se ne čini da je Pašalićev gospodarski program hrabriji od Račanovog, ali takvo nešto ipak se može zaključiti već kad se dotakne pitanje nezaposlenosti. Zanimljivo je da Pašalićeva ekipa – kojoj se još ne zna pravi sastav – za smanjenje nezaposlenosti na 8 posto predviđa slične mjere kao i Račanova, ali daleko snažnije.

Kad je premijer prošle jeseni objavio da će osnovati Fond za razvoj i zapošljavanje, iz kojeg će se u sljedeće dvije godine izdvojiti (maksimalno) 1,2 milijarde kuna za otvaranje 36.000 novih radnih mjesta (»S faksa na posao« i slično), mnogi su kritizirali koalicijsku vladu da oponaša socijalistički model star 40 godina. Slične programe, međutim, provode aktualna njemačka i francuska vlada, kao i vlade ostalih članica EU-a i tranzicijskih zemalja. Tako i Pašalićev program predviđa Fond za zapošljavanje, ali sa znatno više novca. U četiri godine taj fond izdvojio bi 3,2 milijarde kuna, što bi omogućilo zapošljavanje 148.000 osoba, dakle četiri puta više od dvogodišnjeg plana sadašnje vlade.

Očito je da ni Pašalićev program ne računa na to da će gospodarski razvoj, sam po sebi, riješiti gorući problem nezaposlenosti, pa predviđa vladine poticajne mjere. No, dok je Račanova vlada vrlo stidljivo ušla u formiranje državnih fondova za zapošljavanje i regionalni razvoj, Pašalić nema razloga bojati se etikete bivšeg komunista koji oponaša socijalističke modele, pa hrabro najavljuje nešto daleko veće: formiranje Središnjeg razvojnog fonda, također pod okriljem države. Osim već formiranih »Račanovih fondova«, Pašalićev Središnji fond imao bi u sebi i Fond za poticanje izvoza. Dvostruko veći uvoz od izvoza jedna je od najvećih naslijeđenih boljki aktualne vlade, koju ona još nije uspjela povoljno riješiti.

No, uz snažniji državni fond za razvoj, Pašalić je protekli tjedan najavio i uvođenje triju privatnih investicijskih fondova, kao dodatni način za poticanje razvoja, bilo da je riječ o obiteljskom, malom, srednjem, ili velikom gospodarstvu. Prvi bi fond poticao turizam, drugi poljoprivredu, a treći ostale grane. Cijeli taj Pašalićev program, međutim, još je u naznakama, a nije pružio ni dovoljno informacija koje bi jamčile vjerodostojnost tog projekta koji je zasad samo – predizborni. Jedna od najnepovoljnijih činjenica po njegov program jest to što ga je predstavljao Dario Vukić, čovjek koji iza sebe nije ostavio pozitivne gospodarske referencije. Štoviše, javnost ga smatra »grobarom« uglednog riječkog brodara Croatia linea.

No, za hrvatske građane umorne od jalovih političkih prepucavanja dobra je vijest već i to da isticanje ekonomskog programa postaje najvažnija stvar i za glavnu opozicijsku stranku, koja danas počinje priznavati neke od svojih pogrešaka dok je bila na vlasti. Otkako postoji Republika Hrvatska, prvi put se dogodilo da neka oporbena stranka objavi konkretniji gospodarski program. Prije 12 godina, dok je bio u oporbi, HDZ nije iznosio takav program, već ga je sklepao nakon dolaska na vlast. Slično se dogodilo i koaliciji koja je konkretniji program počela pisati tek potkraj siječnja 2000. godine, u vremenskoj stisci prije predstavljanja Račanove vlade Saboru. Solidan gospodarski program koalicijska je vlada, na žalost, uobličila tek sada, na polovici mandata, što joj je pomoglo u svladavanju najteže unutarnje krize.