Slobodna Dalmacija: 08. 04. 2002.

AKTUALNO - ŠTO DONOSI NEDAVNO POTPISANI SPORAZUM O USTAVNIM PROMJENAMA U SUSJEDNOJ DRŽAVI

Bošnjaci i Srbi podijelili Bosnu i Hercegovinu

Nezadovoljstvo i razočaranje Hrvata u BiH zamišljenim ustavnim reformama je doista veliko. Službeni Zagreb je unatoč protivljenju većine Hrvata u BiH, dao podršku Sporazumu, što znači da je hrvatska vlast odlučila pred gorućim problemom, koji se vrlo lako negativno može reflektirati i na Hrvatsku, još jednom zatvoriti oči

Piše: Marijan PUNTARIĆ

U Sarajevu su 27. ožujka političari vladajuće Alijanse (Zlatko Lagumdžija, Safet Halilović, Krešimir Zubak) i vodeći ljudi Republike Srpske ( Dragan Kalinić, Mladen Ivanić i Milorad Dodik) s predstavnicima međunarodne zajednice potpisali Sporazum o ustavnim promjenama. Međutim, sarajevski Sporazum o djelomičnoj provedbi odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, koji su supotpisali Wolfgang Petritsch, u ime Europske unije Španjolac Rafael Valle Garagori i u ime SAD-a Clifford Bond, kritizirale, dočekale s rezervom ili potpuno odbacile sve hrvatske stranke u BiH, osim Zubakova NHI-ja.

Izviždani veleposlanik

HDZ BiH ga je izravno odbio potpisati, jer Sporazum Hrvate u BiH dovodi u bezizlaznu situaciju. "Antihrvatski Sporazum ne obvezuje Hrvate u BiH na njegovo poštovanje i primjenu", ocjenjuju stranke u Hrvatskom narodnom saboru. Iako su u petak srpski izaslanici Narodne skupštine Republike Srpske izigrali sarajevski dogovor i nisu izglasali tekst Sporazuma, već ga u bitnom promijenili, dovodeći tako Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj u još težu poziciju, službeni Zagreb i predsjednik RH Stjepan Mesić pozdravili su potpisivanje Sporazuma kao prihvatljive osnove za napredak ustavnih reformi.

Međutim, na sam Uskrs u Mostaru je zamalo došlo do teškog diplomatskog incidenta. Pozdravljajući svečanu proslavu 160. godišnjice Matice hrvatske u Mostaru, kojoj su prisustvovali Josip Bratulić i Vice Vukov, hrvatski veleposlanik u BiH dr. Josip Vrbošić je kazao kako je Sporazum bolan kompromis, ali je pozvao Hrvate u BiH da ga prihvate. Pogrešna Vrbošićeva procjena izazvala je revolt okupljenih, glasna negodovanja i oštre prosvjede protiv stavova službenog Zagreba, dobacivanja, optuživanja i žučljive rasprave, a malo je nedostajalo da u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" dođe do ozbiljnog incidenta. Vrbošićeva mostarska intervencija i poziv HDZ-u BiH da potpiše Sporazum, ocijenjen je kao konačni udarac Zagreba "nožem u leđa" Hrvatima u BiH i kao konačno "pranje ruku" od pokušaja traženja ravnopravnosti Hrvata u BiH s druga dva naroda.

"Na Uskrs su se hrvatske vlasti prema Hrvatima u BiH ponijele kao Poncije Pilat", čulo se u Mostaru.

Što Hrvati u BiH, odnosno hrvatske stranke koje su na izborima dobile više od 90 posto hrvatskih glasova, zamjeraju Sporazumu koji bi trebao osigurati donošenje ustavnih amandama u parlamentarnoj proceduri, Sporazumu s čijim sadržajem hrvatska javnost gotovo nije upoznata.

Prvo, ističe se da se takvim Sporazumom i mogućom ustavnom reformom legalizira konačna podjela BiH na dva entiteta - srpski i bošnjački, u kojima će se odluke donositi na principima građanske većine, preglasavanjem, a ne konsensusom i osiguranjem nacionalne ravnopravnosti. Utoliko Petritschev Sporazum, osim što cementira postojanje Republike Srpske, potiče asimetrična rješenja. Sporazum predviđa da se zaštita vitalnih interesa u Federaciji osigurava putem Doma naroda, a u Republici Srpskoj osnivanjem Vijeća naroda, koje nije nikakav gornji parlamentarni dom, već obična komisija Narodne skupštine Republike Srpske. Novost je što u Domu naroda Federacije BiH Srbi dobivaju svoj klub, baš kao i Ostali (nacionalne manjine), čime stječu potpuno isti status s Bošnjacima i Hrvatima.

Zlouporaba "Ostalih"

Hrvatski političari zamjeraju Bošnjacima i Krešimiru Zubaku što su potpisali dokument koji Republiku Srpsku i dalje ostavlja etnički čistom, bez ikavih pouzdanih mehanizama koji će osigurati nacionalnu ravnopravnost i zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, dok Srbi u Federaciji dobivaju 15-20 posto vlasti. Usto, Srbi su već ovladali strateškim područjima Federacije, osvojili su vlast u Drvaru, Grahovu i Glamoču, gdje čine većinu stanovništva. Dovođenje Ostalih u ravninu s Bošnjacima, Srbima i Hrvatima u Federaciji, samo znači mogućnost zlouporabe nacionalnih manjina kao glasačkog stroja u funkciji srpske ili bošnjačke parlamentarne većine, misle legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. Što je dobro za Hrvate kada se predsjednici entiteta, sa srpskom i bošnjačkom većinom, biraju neposrednim izborima, običnom većinom glasova, kada Srbi i Bošnjaci imaju pravo biti birani na dužnost premijera, a Hrvati ne.

Hrvati na gubitku

Prema Petritschevu Sporazumu, vlade entiteta biraju Zastupnički dom u Federaciji, a Narodna skupština u Republici Srpskoj. Dakle, vlade se biraju bez suglasnosti i potvrde Doma naroda i Vijeća naroda. Vlada RS, predviđa Sporazum, sastoji se od premijera i 16 ministara, 8 iz redova srpskog, 5 iz redova bošnjačkog i 3 iz reda hrvatskog naroda. Vlada Federacije BiH, uz premijera, ima isti ukupan broj ministara, 8 iz redova bošnjačkog, 5 iz redova hrvatskog i 3 iz redova srpskog naroda. Dakle, u obje vlade bit će mjesta za 14 Bošnjaka, 12 Srba i 8 Hrvata. Međutim, srpski izaslanici Narodne skupštine u petak su revidirali i te točke Sarajevskog sporazuma, pa je osim revidiranja ionako krhkog mehanizma zaštite vitalnih nacionalnih interesa, značajno smanjeno sudjelovanje Bošnjaka i Hrvata u Vladi RS. Petritsch je na tu jednostranu izmjenu ostao nijem.

Većina Hrvata u BiH Sarajevski sporazum drži dokumentom koji izuzetno pogoduje Srbima. Osim što je učvršćena pozicija Republike Srpske, Srbi su u Federaciji osigurali 1/3 vlasti, mjesta u vladi i strateške točke nad kojima imaju kontrolu. Predsjednik prozvane HDZ BiH Ante Jelavić Sporazum je nazvao "antihrvatskim Sporazumom na tragu srpsko-bošnjačke nagodbe. Hrvati u Republici Srpskoj nisu dobili ništa, u Federaciji su izgubili sve". Jelavićeve ocjene dijele mnogi. Nezadovoljstvo i razočaranje Hrvata u BiH ovako zamišljenim ustavnim reformama je doista veliko. Službeni Zagreb je unatoč protivljenju većine Hrvata u BiH, dao podršku Sporazumu, što znači da je hrvatska vlast odlučila pred gorućim problemom, koji se vrlo lako negativno može reflektirati i na Hrvatsku, još jednom zatvoriti oči. Hrvati u BiH sve glasnije ističu da Krešimir Zubak, koji je u ime hrvatske strane u aktualnoj vlasti potpisao Sporazum, nema nikakav legitimitet, pa takav "antihrvatski Sporazum ne obvezuje Hrvate u BiH".

HDZ-ova odbijenica

Krešimir Zubak je već u ime Hrvata 1994. godine u Beču potpisao Sporazum o uspostavljanju mješovitih kantona, potom Washingtonski sporazum i Rimski sporazum. Zubak je potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, nezadovoljan granicama entiteta u Posavini i okolici Tuzle, prepustio dr. Jadranku Prliću. Zubak je odgovorio i optužio HDZ i SDA da su tajno šurovali sa strankama iz RS, kako bi se stimuliralo zadržavanje postojećeg stanja i traženja trećeg entiteta.

Nastala situacija nagovještava veliku ustavno-političku krizu i goleme probleme. Sporazum i Petritschevi ustavni amandmani, unatoč Zubakovu potpisu, čini se, ne obvezuju većinu Hrvata u BiH. Ako amandamani ne prođu u parlamentarnoj proceduri i nastupi blokada institucija, Petritsch će ustavne amandmane morati nametnuti. U takvoj se situaciji logično nameće pitanje zašto bi se, uz takvu nametnutu ustavnu reformu, parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini uopće trebali održati na jesen. Čemu žurba i hitno provođenje ustavnih promjena ako je njihov cilj učvrstiti podjelu BiH na dva entiteta i dovesti Hrvate u položaj nacionalne manjine.

Teško je vjerovati da će HDZ BiH popustiti, jer iza sebe ima više od 80 posto hrvatskoga biračkog tjela. Izgledno je da će HDZ BiH odbiti potpisati Sporazum, što znači da u parlamentarnoj proceduri ustavnim amandmanima neće dati podršku. Utoliko hrvatsko biračko tjelo neće dati legitimitet ustavnim promjenama, niti će se u takvoj situaciji HDZ i većina hrvatskih stranaka u BiH pojaviti na izborima. Teško će takvu situaciju političke blokade međunarodna zajednica moći promijeniti prijetnjama i zabranama rada stranaka. To je u BiH već viđeno. Ovakva će se situacija Zagrebu i Hrvatskoj vratiti kao bumerang, jer će njezina pasivna promatračka pozicija u odnosu na Hrvate u BiH biti izlika za pojačani pritisak međunarodne zajednice glede jačanja prava i položaja Srba u Hrvatskoj.