Slobodna Dalmacija: 18. 04. 2002.

AFERE - BAKIR ALISPAHIĆ, BIVŠI MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA BiH, I DVOJICA ČELNIKA AID-a PRED UHIĆENJEM

S Irancima obučavali teroriste za napade na Papu i katoličke crkve?

Bakir Alispahić, Irfan Ljevaković i Enver Mujezinović pod sumnjom su da su s iranskom tajnom službom u kampu na Pogorelici planirali i terorističke napade na katoličke sakralne objekte, atentat na papu Ivana Pavla II. prigodom njegova posjeta Sarajevu, a navodno su povezani i s ubojstvima Hrvata u srednjoj Bosni

Sarajevsko političko sivilo praćeno beskonačnim raspravama vezanim uz ustavne promjene iznenada je prekinula vijest da je federalni tužitelj Marinko Jurčević zatražio pokretanje istrage te uhićenje Bakira Alispahića, bivšeg ministra MUP-a bivše Republike BiH, Irfana Ljevakovića, bivšeg savjetnika AID-a i vlasnika sarajevskog dnevnika Jutarnje novine, te Envera Mujezinovića, bivšeg direktora sektora AID-a.

U kaznenoj prijavi na višr od 30 stranica navedena trojka tereti se za organiziranje terorističkih akcija, špijunažu, ubojstva te nabavu oružja i eksplozivnih sredstava. Oni su također osumnjičeni i za neprocesuiranje osoba optuženih za terorističko djelovanje u BiH, posebice u Federaciji, te za krivotvorenje isprava.

Naime, prema nekim izvorima bliskim federalnom sudu, kaznena prijava ih tereti da su tijekom 1995. godine skupa s tadašnjim pomoćnikom direktora AID-a Nedžadom Ugljenom, čije ubojstvo do dana današnjega nije rasvijetljeno, ostvarili suradnju s iranskom obavještajnom službom MOIS te dogovorili da njihovi pripadnici obavljaju terorističku obuku pripadnika službe državne sigurnosti, odnosno AID-a.

Obuka je vođena kao "službena tajna" na Pogorelici u blizini Fojnice. Riječ je o planinskom objektu adaptiranom u kamp za obuku. Odabir polaznika kampa vršili su načelnici Sektora Službe državne sigurnosti temeljem naredbi Alispahića, Ljevakovića i Ugljena.

Polaznicima kampa govoreno je da ni svojim obiteljima ne smiju otkriti kamo odlaze. Kao predmet obrade polaznici su posebno obradili osobe kao što su Fikret Abdić, Alija Delimustafić i Muhamed Filipović.

Taktika obračunavanja s političkim neistomišljenicima i opozicijom odvijala se prezentiranjem kompromitirajućih dokumenata sve do otvorenih prijetnja i ucjena. Po naređenju Bakira Alispahića u sektoru AID-a Sarajevo nakon obuke vršena je promjena identiteta polaznika tečaja.

Nakon akcije Sfora 1996. godine, u kampu na Pogorelici uhićeno je 11 osoba. Samo dan poslije Alispahić je zatražio izmjenu identiteta za sve polaznike tečaja. Ener Mujezinović je tada osigurao 16 osobnih iskaznica s potpuno izmijenjenim podacima.

Nakon svega, utvrđeno je da su u kampu obrađivane teme koje spadaju u područje terorizma. Među uhićenima nalazila su se i tri pripadnika iranske tajne službe koja su predana tadašnjem republičkom MUP-u da se prema njima poduzmu zakonske mjere. No, do toga nikada nije došlo.

Postoje indicije da su se u kampu na Pogorelici planirali i teroristički napadi na katoličke sakralne objekte u srednjoj Bosni, Sarajevu, te i atentat na papu Ivana Pavla II. prigodom njegova posjeta Sarajevu.

Osumnjičena trojka, prema tvrdnjama našeg izvora, povezana je i s ubojstvima Hrvata u srednjoj Bosni. Tomu ide u prilog i dokument do kojega je došao naš list u kojem bivši predsjednik SDA Alija Izetbegović u svibnju 1997. godine izjavljuje da je neugodno iznenađen izvješćima o stanju sakralnih objekata u srednjoj Bosni.

On je podružnicama SDA 11. travnja 1995. godine uputio pismo u kojem stoji: "Prema informacijama koje imam, gotovo svi katolički sakralni objekti u bugojanskom, travničkom i zeničko-kakanjskom kraju su demolirani, a devastacija se nastavlja i dalje. Ako nađete da su ove informacije točne, poduzmite mjere da se stvari otklone i ne ponavljaju, i to zbog principijelnih, ali i praktičkih razloga."

Zlatko TULIĆ

SUDAC OPTUŽBE MOŽE I ODBACITI

Nakon što je federalni tužitelj Marinko Jurčević temeljem naloga federalnog MUP-a zatražio provođenje istrage i pritvor za trojicu bivših visokih djelatnika bošnjačke tajne policije AID-a Bakira Alispahića, Irfana Ljevakovića i Envera Mujezinovića, Vrhovni sud bi u konačnici trebao donijeti odluku o uhićenju spomenute trojke.

Marinko Jurčević, federalni tužitelj, još uvijek je za medije nedostupan. U međuvremenu se oglasio samo predsjednik Vrhovnog suda Vlado Adamović. On je kazao da će istražni sudac u roku od dva dana nakon što razmotri cijeli slučaj donijeti odluku o eventualnom uhićenju osumnjičenih.

Međutim, prema Adamovićevim riječima, istražni sudac može i odbaciti navode iz optužnice, no u svakom slučaju konačnu odluku će donijeti tročlano vijeć Vrhovnog suda, kazao je Adamović.

SDA je oštro osudila način na koji je informacija plasirana u medijima. U SDA smatra da je povezivanje imenovanih s navodnim terorističkim aktivnostima prije početka istrage najcrnji oblik osobne diskriminacije i politički obračun s ljudima koji su dali značajan prinos u borbi protiv agresije na BiH.

Također su se oglasili i osumnjičeni Alispahić, Ljevaković i Mujezinović. Prema njihovim riječima o zahtjevu za pokretanje istrage saznali su preko medija. Njih trojica ističu da je to najgrublji oblik kršenja odredbi zakona o krivičnom postupku i europske Konvencije o zaštiti ljudskih prava.

Smatraju da su nevini sve dok im se pravomoćnom sudbenom odlukom ne dokaže suprotno.