Vjesnik: 19. 04. 2002.

Petorka javno podržava zakon, potajice ga opstruira?

Prva verzija zakona o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika - koji treba odrediti što dužnosnici (ne) smiju dok su na državnoj plaći - ljetos je žestoko kritizirana u Saboru, a najglasniji su bili neki iz petorke / Kako je prošlo više od šest mjeseci a zakon nije pripremljen za drugo čitanje, ista je radna grupa, na čelu s prof. Kregarom, dobila zadaću pripremiti novi tekst / No opet je zapelo kod čelnika petorke

ZAGREB, 18. travnja – Vladajuća će petorka ubrzo »proslaviti« prvu godišnjicu od pokušaja donošenja zakona o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika. Ljetos je prva verzija zakona – koji treba precizno odrediti što dužnosnici (ne) smiju raditi dok su na državnoj plaći – žestoko iskritizirana u Saboru. Najglasniji pritom nisu bili oporbeni zastupnici, nego neki iz petorke, najviše iz HSLS-a.

Tvrdili su da su sankcije za sukob interesa protuustavne, da je zakon antipoduzetnički, da prestrogo zahvaća i članove obitelji dužnosnika... Slične je zamjerke tada imao i HNS, pa je prijedlog upućen na doradu. Ali, bez obzira na javne proklamacije, nitko od vladajućih nije polomio noge pripremajući zakon za drugo čitanje. U tom je nežurenju iscurilo više od šest mjeseci, što je zakonski rok u kojem treba obaviti drugo saborsko čitanje. Stoga je ista radna grupa, na čelu s prof. Josipom Kregarom, dobila zadaću pripremiti novi tekst.

Neki bi radije etički kodeks umjesto zakona

Opet je, međutim, zapelo kod čelnika petorke. Govori li to da među njima nema previše želje da se i tim zakonom pokušaju suzbiti mito i korupcija kojih cvjetaju u svim sferama društva, pa i u politici, da nema baš volje da se točno odredi kakve veze smiju imati dužnosnici sa svojim tvrtkama koje su prenijeli na neke druge dok guštaju na državnoj plaći? Petorka ne samo da se još nije dogovorila o novom tekstu, nego su se neki od njih dosjetili da bi radije etički kodeks umjesto zakona!

Premijer i šef SDP-a Ivica Račan među onima je koji podržava donošenje zakona, i to restriktivnog. Time bi se, rekao je prošlog tjedna, mogla »skinuti generalna stigma o nepoštenju sa svih političara«. Spomenuo je da neke zemlje imaju zakon, a neke samo etički kodeks. Ali, kodeks u većini imaju zemlje s dugom demokratskom tradicijom, one u kojima je javnost posebno osjetljiva na mogućnost da vladajući zaborave opći interes, a »zadrže« se samo na svom džepu.

Iako se iz razgovora za Vjesnik s dužnosnicima triju koalicijskih stranaka čini da se ni oni ne protive zakonu, bit će da je ipak u pravu prof. Kregar koji je nedavno izjavio da u svakoj od njih ima i protivnika i zagovornika zakona. »A i Vlada ga je samo uvjetno podržala«, znakovito će Kregar.

Potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok kaže da se liberali nisu protivili zakonu. Tvrdi da su samo tražili da bude smislen, jer neke odredbe brkaju moralne i pravne kvalifikacije, što omogućava nakazno tumačenje i provođenje zakona. Primjerice: zakon propisuje da političar smije primiti dar u vrijednosti do 500 kuna. Ali ne kaže u kojem razdoblju, pa ispada da ga se može svaki dan darivati!

Čehok smatra da, u vezi s darivanjem, zakon ne treba spominjati samo političare, nego i druge službe (liječničku, nastavničku...). Podsjećamo ga da je baš taj zakon, uz onaj o reviziji pretvorbe i privatizacije, bio jedno od velikih predizbornih obećanja, čime je koalicija htjela poručiti da će, za razliku od HDZ-a, vladati pošteno.

»Točno je da to obećanje nismo ispunili. Ipak, mislim da u javnosti prevladava uvjerenje da je ova vlast politički poštenija. Nisu se desile tako velike afere kao za bivše vlasti«, odgovara Čehok, uvjeren da taj zakon, zapravo, mistificira stvari koje se mogu relativno lako regulirati. Jer, postoji godišnja porezna kartica iz koje se vidi što je, koliko i kako netko legalno zaradio, pa se može usporediti koliko, razmjerno tome, ima novca ili nekretnina.

»Ne znam zašto bi bilo bolje da kao saborski zastupnik i gradonačelnik podliježem tom zakonu, kad se iz porezne kartice lako može vidjeti koliko sam zaradio i, razmjerno tome, koliko ja i bliža obitelj posjedujemo. Ako država želi spriječiti mito i korupciju, to je najlakše rješenje«, uvjeren je Čehok.

Čelnik LS-a Zlatko Kramarić kaže da je petorka imala dosta primjedbi i na izmijenjeni tekst, posebno na »čudna semantička rješenja«. Jer, neke su odredbe doslovce prepisane s engleskog, pa na hrvatskom čudno zvuče. Zato će tekst na doradu, i semantičku i smislenu. Ali, tvrdi da se i tim zakonom stvari samo zamagljuju. »Nešto se želi postići, ali tako da se praksa ne mijenja! I donošenje tog zakona više je u funkciji političkog marketinga«, ocjenjuje. U LS-u nisu protiv zakona, iako ne vjeruju da će se njime suzbiti mito i korupcija političara.

HSS je, uz SDP, najveći pobornik donošenja zakona. Zato potpredsjednik HSS-a Luka Trconić traži da se »u petorci čim prije dogovorimo, jer takav zakon treba Hrvatskoj«. Ocjenjuje da se koplja najviše lome zbog toga koga sve i što sve zakon treba zahvatiti.

Ivka Bačić