Vjesnik: 26. 04. 2002.

Padjen: »Hrvatska kaznena politika je preblaga«

U našim je zatvorima, u odnosu na broj stanovnika, višestruko manje osuđenih nego u SAD-u / U Hrvatskoj i drugim europskim zemljama društvena solidarnost veća je nego u SAD-u, a solidarnost ublažuje represiju i smanjuje izglede za kriminal / Državni aparat nema dovoljno stručnjaka za progon gospodarskog kriminala / Pravni fakultet mogao bi obrazovati stručnjake za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, kaže Padjen

ZAGREB, 25. travnja – S dr. Ivanom Padjenom, profesorom teorije prava na Fakultetu političkih znanosti, razgovarali smo o progonu kriminala i osposobljenosti pravnog sustava za njegovo suzbijanje.

• Izjave s raznih strana, prema kojima je Hrvatska prožeta korupcijom i drugim oblicima kriminala, nameću pitanje jesu li hrvatska kaznena politika i kazneno pravo preblagi?

– Pitanje se može postaviti šire. Tako se možemo pitati zašto je u hrvatskim zatvorima, u odnosu na broj stanovnika, višestruko manje osuđenih nego u SAD-u? Riječ je o tomu da je u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, društvena solidarnost veća nego u SAD-u. Solidarnost ne samo da ublažuje represiju, nego i smanjuje izglede za kriminal. Međutim, u Hrvatskoj je kaznena politika ipak preblaga.

• Zbog čega je tako?

– Kao što se još, po socijalističkom receptu, gubici pojedinih poduzeća prebacuju na čitavo društvo, tako se socijalizira i veći dio kriminala. Nekada je takva kaznena politika koristila i lošim radnicima i lošim direktorima. Nastavljena je nakon 1990. godine, među ostalim i zato da se od zatvorenika regrutiraju izvršitelji prljavih poslova. Danas se nastavlja zato jer pogoduje političkoj i gospodarskoj eliti. Pripadnici elite nastoje uvjeriti javnost da je kriminal u njenim redovima manji nego što jest te da se, ako i jest velik, malo što može učiniti da se smanji. To je točno samo utoliko što u hrvatskome državnom aparatu doista nema dovoljno stručnjaka za kazneno gonjenje gospodarskog kriminala i korupcije javnih dužnosnika i službenika.

• Zašto ih nema?

– Hrvatski pravni fakulteti, slično talijanskim i francuskima, pružaju osnovno obrazovanje u društvenim znanostima. No, to je obrazovanje u ekonomskim disciplinama, pogotovo u poslovnim financijama, za današnje potrebe preusko. Njemački su pravni fakulteti još uži, no pripremaju produljenje studija prava na pet godina, s tim da će najmanje 30 posto nastavnih sadržaja sačinjavati nepravni sadržaji.

Pravni fakultet u Zagrebu dodao je svojim studijima dodiplomski stručni studij poreznog prava i poslijediplomski studij poreznog prava i politike. Da se studij razvija vlastitom logikom, toj bi ponudi dodao i poslijediplomski studij poslovnog upravljanja (MBA program). Povezan sa studijima trgovačkog prava, kaznenog prava i javnog upravljanja, zagrebački Pravni fakultet mogao bi obrazovati potrebne stručnjake, među ostalim i za analizu i gonjenje korupcije i gospodarskog kriminala. Međutim, nacrt novog zakona o visokom školstvu, sad u javnoj raspravi, vjerojatno će onemogućiti takav organski rast Pravnog fakulteta, a i drugih uspješnih fakulteta. Njima se oduzima pravna sposobnost, a time i bitno smanjuje mogućnost upravljanja vlastitim razvojem.

Biljana Bašić