Vjesnik: 04. 05. 2002.

Je li Vlada spremna na ustupke ili Hrvatsku čeka opći štrajk?

Glavna tema sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak bit će mjere za povećanje konkurentnosti gospodarstva, o kojima ovise i rješenja u Zakonu o radu / Ne dogovori li se sindikatima, moguće je da Vlada pošalje svoj prijedlog u Sabor

ZAGREB, 3. svibnja - Nakon masovnog prvosvibanjskog protesta sindikata protiv izmjene Zakona o radu i optužbi izrečenih s Vladine strane, tri socijalna partnera u ponedjeljak ponovo sjedaju za pregovarački stol. Vlada, sindikati i poslodavci trebali bi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća odrediti rok do kojeg će se završiti pregovori.

Za ponedjeljak nije predviđena rasprava o konkretnim odredbama Zakona o radu, kaže za Vjesnik predstojnik Ureda hrvatske Vlade za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Socijalni partneri razmotrit će izvješće tripartitne radne grupa koja je radila na pripremi teza za izmjenu Zakona, te odrediti način i dinamiku daljnjih pregovora.

Središnja tema sjednice GSV-a, ističe Begović, bit će prijedlog mjera za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. O tim mjerama - a s tim se slažu sva tri partnera - ovise i konačna rješenja u Zakonu o radu. Socijalni partneri razgovarat će i o prijedlogu modela mirenja i arbitraže u rješavanju radnih sporova, te o izvješću Ministarstva pravosuđa o rješavanju radnih sporova.

Tripartitna stručna grupa, sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, uspjela je uskladiti samo dio manje spornih izmjena Zakona o radu (rad na privremenim poslovima, rad kod kuće i na određeno vrijeme). Vruća pitanja - otkazni rokovi, otpremnine i definicija malog poslodavca - prepuštena su odluci GSV-a.

Vlada i poslodavci inzistiraju na skraćivanju otkaznih rokova sa šest na tri mjeseca, te da otpremnina bude najviše šest bruto plaća. Predlažu i da se poslodavcima koji imaju do 20 radnika (umjesto sadašnjih 10) dopuste otkazi bez navođenja razloga. Sindikati su se upravo zbog tih izmjena podigli na noge i prosvjedom pokazali kako neće pristati da se radnicima smanjuju prava.

Otkud predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću informacija da se pregovori dobro odvijaju, te da je najveći dio spornih detalja riješen, nije poznato. Očito je imao loše informatore. Begović kaže da Tomčić informaciju niti je tražio niti je dobio iz Ureda za socijalno partnerstvo, a tko ga je (dez)informirao, Begović ne zna.

Isto tako, Tomčić je procijenio kako postoji raskorak između onoga što sindikati govore na prosvjedu i onoga što se događa u izravnim razgovorima Vlade i sindikata. Otkud Tomčiću takav dojam, teško je reći jer se sindikati - doduše manje ratoborno nego na prosvjedu - i u pregovorima s Vladom protive smanjenju radničkih prava.

Štoviše, čelnici četiriju središnjica (SSSH, HUS, NHS i URSH) jasno su na prvomajskom prosvjedu zaprijetili da će, ustraje li Vlada na izmjeni Zakona o radu, podići radnike na generalni štrajk. Tu bi prijetnju vlast trebala ozbiljno shvatiti jer su ovaj put sindikati spremni ići do kraja što god on značio.

Prema najavama iz Vlade, a to je potvrdio i Tomčić, izmjene Zakona o radu trebale bi biti prihvaćene do ljeta. Otvorena je i mogućnost da Vlada, ne postigne li dogovor sa sindikatima, uputi u Sabor svoj prijedlog izmjene Zakona.

Razmišlja se i o mogućnosti da se otkazni rokovi i otpremnine skrate u prijelaznom roku od godinu dana, nakon čega bi se uređivanje tih instituta prepustilo kolektivnim ugovorima.

Druga runda pregovora u ponedjeljak mogla bi odrediti daljnji tijek zbivanja oko izmjene Zakona o radu. Bit će jasnije nastavljaju li se pregovori prema dogovorenoj dinamici ili će, puknu li i na tom tehničkom pitanju, državu zatresti generalni štrajk.

Što će se dalje događati, ovisi o Vladi, odnosno o tome je li nakon prosvjeda upozorenja spremna smiriti loptu i pregovarati i o nekim ustupcima kao kompenzaciji za eventualno smanjenje dijela radničkih prava.

Ljubinka Marković