Novi list: 09. 05. 2002.
Alarm je uključen: izvoz upola manji od uvoza
Unatoč uspostavi slobodne, bescarinske trgovine s 28 zemalja, hrvatski proizvodi i dalje gube igru i na evropskom, i na balkanskom, i na domaćem trži
štuPiše: Ivo Jakovljević
Hrvatska je, prema najnovijim podacima o vanjskoj trgovini u prvom tromjesečju, učinila još jedan značajan korak prema sve izvjesnijem »argentinskom kaosu«. Alarm je uključen: izvoz je od početka siječnja do početka travnja bio upola manji nego uvoz, točnije – vrijedio je kao 49,1 posto uvoza robe. U već sedmoj poslijeratnoj godini, dakle, hrvatsko gospodarstvo ostvaruje izvoz kao u ratnim godinama, koji svojom veličinom zapravo stagnira gotovo dva desetljeća!
Ispada da baš Hrvatska, koja je u skupini 27 tranzicijskih zemalja u najvećoj mjeri liberalizirala svoju vanjsku trgovinu te financijski sustav prepustila stranim bankama, ni od jednog od tih velikih uspjeha u ispunjavanju međunarodnih uvjeta za ulazak u Evropsku uniju i NATO, nema koristi. Nego upravo suprotno: veliku i opasnu štetu – gubitak vlasti nad najkvalitetnijim ekonomskim potencijalima uz rastuću nezaposlenost.
Banski dvori bez kompasa
Zbog više nego upola manjeg izvoza od uvoza robe, deficit u vanjskoj trgovini premašio je vrijednost izvoza. U prva tri mjeseca ove godine taj je manjak, naime, dostigao iznos od 1,067 milijardi. Izvoz je iznosio 1,028 milijardi dolara, i bio manji šest posto nego u prvom kvartalu lani, a uvoz robe u vrijednosti od 2,095 milijardi USD ili 5,3 posto veći. Stoga je vanjskotrgovinski manjak povećan čak 19 posto.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, na smanjenje ukupnog izvoza utjecao je pad izvoza prerađivačke industrije za 5,8 posto (u čemu naftnih derivata za 33,1 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 16,1 posto i odjeće za 14,4 posto). Na uvoznoj strani, osim tekstilne i kemijske industrije, većina ostalih djelatnosti je povećala svoj uvoz.
Unatoč visokoj liberalizaciji vanjske trgovine te uspostavi slobodne, bescarinske razmjene s 28 zemalja (što je tržište od blizu 600 milijuna potrošača), hrvatski proizvodi sve više i pogubnije gube igru i na evropskom, i na balkanskom i na domaćem tržištu, a Vlada to – sudeći prema njezinoj šutnji o tim dramatičnim činjenicama – valjda i ne primjećuje. Glavni vanjskotrgovinski partneri u prvom kvartalu 2002. godine Hrvatskoj su bili Italija s kojom je ostvareno čak 22,5 posto našeg izvoza, te Njemačka s udjelom od 13,9 posto i BiH s 12,4 posto hrvatskog izvoza. Ili sveukupno, čak 48,8 posto svog izvoza robe Hrvatska je ostvarila s te tri zemlje. No, u usporedbi s podacima iz istog lanjskog razdoblja, izvoz i u te zemlje je manji za 6,5 posto.
Precijenjeni tečaj služi strancima
Prodaja hrvatskih proizvoda slabi i na tržištu jugoistočne Evrope, pa i u većini susjednih zemalja. Tako je i izvoz na tržišta Slovenije i SR Jugoslavije smanjen od 12 do 15 posto: s tih tržišta hrvatske proizvode sve snažnije potiskuje konkurencija, ne samo iz Evropske unije, nego i iz Rumunjske, Mađarske, Češke, Poljske i Slovačke.
Tako je sve manje zemalja s kojima Hrvatska održava pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu (uz izvoz veći od uvoza): od značajnijih partnera, u prvom su tromjesečju to bile Bosna i Hercegovina (u koju Hrvatska izveze četiri puta više nego što uveze) te Jugoslavija (u koju izveze 2,5 puta više nego što uveze).
Per saldo , ove godine za otplatu dospjelih vanjskih dugova neće biti dovoljan prirast bruto-proizvoda po očekivanoj stopi od 2,8 posto, pa će Ministarstvo financija posegnuti za novim inozemnim zajmovima, a Vlada za ubrzanom prodajom vodećih državnih poduzeća i najkvalitetnijih nekretnina. Uostalom, dok je za urednu otplatu vanjskih dugova 1996. bilo dovoljno manje od deset posto godišnjih prihoda od izvoza robe i usluga, Hrvatska će ove godine za to morati izdvojiti blizu 40 posto tih prihoda!