Vjesnik: 11. 05. 2002.

Oprez, ljudska prava!

BRUNO LOPANDIĆ

Kako se efikasno boriti protiv globalne opasnosti, međunarodnog terorizma, tema je velike međuparlamentarne konferencije koja se održava u Zagrebu. Hrvatska je ugostila velik broj predsjednika parlamenata zemalja članica Vijeća Europe da bi se i na razini međuparlamentarne suradnje pokušalo doći do odgovora na to pitanje.

Što kao odgovor, nudi zagrebačka konferencija? Za početak, ustanovljena je nesumnjiva odgovornost europskih parlamenata, onih koji legislativu donose, jer treba prije svega djelovati preventivno. Donošenje dobrih zakona čiju provedbu parlamenti kasnije strogo kontroliraju važan je put do uspjeha. Osim toga, s obzirom na činjenicu da je međunarodni terorizam sve sofisticiraniji, potrebna je i međuparlamentarna suradnja.

Prvi dan skupa u Zagrebu, dakle, nije donio ništa novo što bi prevladalo već poznate i toliko puta izrečene fraze o zajedničkoj borbi protiv terorizma. Na konferenciji su ipak naglašena važna načela oko kojih na svjetskoj razini baš i ne postoji tako velika suglasnost. Tipično europski (riječ je ipak o zemljama članicama Vijeća Europe), sudionici skupa pozvali su sve da posebno pripaze na ljudska prava. Ne može se, naime, zbog učinkovitije borbe protiv terorizma opravdati ograničavanje ljudskih prava i sužavanje njihove privatnosti. Poruke koje iz Europe dolaze već mjesecima upućene su prije svega SAD-u, i to zbog najave uvođenja prijekih sudova, teza o osovini zla i tretiranja zarobljenika, o čemu dolaze zabrinjavajuća izvješća. Jedan od ciljeva zagrebačke konferencije jest i usvojiti apel za donošenje povelje o obvezama država koja će, osim naglaska na poštivanju manjinskih i ljudskih prava, tražiti od svih zemalja da ne izručuju osumnjičene onim zemljama koje još nisu ukinule smrtnu kaznu. U isto vrijeme, unutar same Europe konsenzus se teško postiže oko same definicije terorizma. Vijeće Europe, ta najstarija europska integracija, u svoje članstvo prima i tzv. nesavršene demokracije kako bi im pomogla da do demokratskog sustava lakše dođu. Zbog toga se članice Vijeća Europe teško mogu složiti oko pitanja poput onog jesu li kršenja ljudskih prava u suzbijanju terorizma u Čečeniji dobar način borbe. Hrvatska se na skupu u Zagrebu obvezala na uključenje u borbu protiv terorizma, a kao domaćinu, konferencija joj je sjajan podsjetnik na neke još neispunjene obveze koje je prihvatila kad je uvjetno 1996. godine primljena u Vijeće Europe.