Vjesnik: 15. 05. 2002.

Nestala dokumentacija, banke ne žele surađivati

Poražavajući, ali ne i iznenađujući nalazi Državne revizije / U pretvorbi i privatizaciji samo u Šavriću izgubljeno više od 2000 radnih mjesta, te još 550 u Karbonu, više od 1000 u Ferimportu i Mladosti / Hoće li sve završiti samo pretresanjem izvješća u Saboru ili će u akciju krenuti Državno odvjetništvo?

ZAGREB, 14. svibnja - Da pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj nisu ostvarile (lošim) zakonima zacrtane ciljeve, znalo se i prije nego što je Državni ured za reviziju izašao s poražavajućim, ali ne i iznenađujućim nalazima o tome kako se krčmilo »društveno vlasništvo«. Revizija je zasad obavljena u prvih 100 od ukupno 1982 trgovačka društva koja će se »pročešljati«, a izvješće obećava zanimljive nastavke.

Nepravilnosti su pronađene u više od tri četvrtine prekontroliranih pretvorbi i još više privatizacija, a neki su slučajevi upravo nevjerojatno zamršeni.

Loše zakone zaobilazile i kršile i državne institucije

Na više od 200 stranica opisani su brojni primjeri kako je lako bilo zaobići loše napisane zakone, koje su zaobilazile i kršile i državne institucije, poput Republičkog fonda mirovinskog osiguranja i Hrvatskog fonda za privatizaciju, dajući aktivan doprinos ozloglašenju cijelog ovog desetogodišnjeg procesa rezultati kojeg su zatvaranje velikog broja radnih mjesta i propast cijelih gospodarskih grana.

Sada je pak pitanje hoće li sve završiti samo pretresanjem izvješća u Saboru ili će u akciju krenuti Državno odvjetništvo.

Naime, samo tako bi ovaj skup i opsežan projekt revizije postigao cilj.

Ferimport, Mladost, Šavrić, Mirna, Ribomaterijal, Karbon, Cestograd, Brodvin, Banija samo su neka poduzeća koja su nakon pretvorbe i privatizacije otišla u stečaj.

Pritom je, primjerice, samo u Šavriću izgubljeno više od 2000 radnih mjesta, više od 550 u Karbonu, više od 1000 u Ferimportu i Mladosti. Potanko se opisuje kako je Tomislav Dragun upropastio Brodvin, a Dragan Marić Staklo i druge povezane tvrtke.

Za mnoge su dokumente revizori utvrdili da su izgubljeni. Također, posebno ističu da je većina poslovnih banaka odbila dati tražene podatke, pozivajući se na Zakon o bankama.

Pretvorba i privatizacija bivšeg Slavija-Prometa, današnje Dione, bila je prava katastrofa od samog početka, to jest procjene kada je elaboratom o procjeni utvrđena jedna, a rješenjem Agencije za restrukturiranje i razvoj (preteča HFP-a) druga, 10 milijuna DEM veća vrijednost. Vlasnička struktura mijenjala se nebrojeno puta, a svaki je put ostajalo sve manje imovine i sve više dugova.

Ključnu ulogu tu je, kako je poznato, odigrao Kutlin Globus holding i povezana poduzeća, među kojima se novac prelijevao dok mu se ne bi zameo trag.

Ni pretvorba niti privatizacija Mladosti nisu provedene prema zakonu. Mnogi se sjećaju te trakavice u kojoj su se potezali pištolji, a na skupštini dioničara izbijale tučnjave i gasila svjetla.

Kupac Drago Kovačević nije plaćao dionice (kao ni mnogi drugi), a raspolagao je njima kao da jest. Garnitura koja ga je naslijedila u Mladosti također je dala svoj doprinos konačnoj propasti nekadašnjeg izdavačkog diva.

Zanimljiv je i slučaj Jadranfilma. U analizi pretvorbe revizori su našli da je nevjerodostojna Fondova dokumentacija koja se odnosi na smanjenje temeljnog kapitala za 5,6 milijuna DEM. Kad je pak riječ o privatizaciji, napominje se da dionice Jadranfilma uopće nisu bile predviđene za kuponsku privatizaciju, a ipak su prenesene Sunceinvestu u sklopu masovnih zamjena dionica između PIF-ova i HFP-a po načelu »loše za bolje«, a sve protivno pravilniku o zamjeni dionica.

Imperijal i HTP Brela

Kod pretvorbe HTP Imperijal, najvećeg rapskog turističkog poduzeća koje čeka restrukturiranje, u procjenu vrijednosti nisu uključene pojedine nekretnine, a zemljište koje je ušlo u elaborat je podcijenjeno prilikom procjene. U privatizaciji je prodan dio imovine koja nije bila uključena u procijenjenu vrijednost i to prijašnjem zakupcu i odvjetniku, te još nekim osobama. Društvo je osnovalo 22 ovisna društva, od kojih su svojim poslovanjem osnivanje opravdala samo tri. Također, nema dokumentacije o vlasništvu ili pravu korištenja za hotele Riva, Miramar i Barbat, te dva restorana i još neke objekte. Poduzeću HTP Brela Agencija za restrukturiranje nije u zakonskom roku dala suglasnost na namjeravanu pretvorbu. Također, iz dokumentacije nije vidljivo zašto je kasnije Fond povećao procijenjenu vrijednost Brela za 5,33 milijuna DEM - na ukupno 33,4. Također, u procjenu nije uključen dio zemljišta i objekata. Nedostaje i dio dokumentacije o prijenosu dionica Brela sa Zagrebačke i Splitske banke na HFP, a potom sa HFP-a na PIF Sunce, pa nije moguće utvrditi, navode revizori, jesu li ovi prijenosi valjani i opravdani.

Nives Matijević